Nekontrolisano prskanje i tretiranje pesticidama u poljoprivredi doprinosi tome da sve više pčelinjih društava izumire, a pčela je sve manje.
Kako navode pčelari za Srpskainfo, rješenju ovog problema mora se pristupiti sistemski i studioznije. Imajući u vidu da je med proizveden na ovom području izuzetnog kvaliteta i da se može plasirati i van granica BiH, pčelarstvo je, tvrde, grana poljoprivrede koja može donijeti sigurnu dobit. Naime, u Semberiji je u tri udruženja registrovano oko 300 pčelara sa oko 12.000 košnica. Milorad Vasić iz Bijeljine pčelarstvom se bavi već 10 godina.
U početku mu je ovo bio hobi, ali kako su godine prolazile povećavao je broj društava, pa sada ima više od 100 košnica. Ove godine suočio se sa velikim gubicima. – Godišnje sam gubio u prosjeku košnicu, dvije, što se može tolerisati. Ove godine sam, od ukupnog broja, izgubio šest odsto košnica. Razlog je upotreba nedozvoljenih pesticida.
![](https://mojabijeljina.com/wp-content/uploads/2019/02/baner.png)
Ti pesticidi utiču na orjentaciju pčela, pčele se gube u prirodi pa se ne vraćaju u košnice. Do masovnog pomora pčela dovodi i elektromagnetno zračenje, na koje se ne obraća tolika pažnja – kaže Vasić. On smatra da bi trebalo da postoji koordinacija s voćarima i ratarima, kako bi imali minimalne ili nikakve gubitke.
U nekim zemljama regiona ove stvari su bolje uređene. – Voćari plaćaju pčelarima da im dovezu pčele na oprašivanje, dok kod nas nije praksa. Voćari koji pršću stabla u toku sezone cvjetanja, to bi trebalo da rade u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, nikako u toku dana – kaže ovaj pčelar.
Semberski pčelari, osim problema sa izumiranjem pčela, upozoravaju i da je neophodno izvršiti brendiranje meda i označavanje geografskog porijekla meda sa ovih prostora kako bi se zaštitili od nelojalne konkurencije i smanjili mogućnost da se na pijacama, marketima, sajmovima prodaje med sumnjivog porijekla. Bosna i Hercegovina ima kvalitetniji med pa se pčelarima preporučuje da se posvete ovoj proizvodnji. Stalne edukacije i praćenje najnovijih dešavanja u ovoj oblasti su potrebni kako bi ojačali i sačuvali pčelinja društva.
U bijeljinskom Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kažu da na zahtjev pčelara organizuju seminare na kojima stručnjaci edukuju voćare i pčelare o aktuelnim temama. Radinka Mičić iz ovog resora kaže da se pčelarima pružaju i drugi vidovi podrške. – Ovih dana organizovaćemo prezentaciju novih apiterapija. Nastojimo da uvažimo sugestije pčelara i obradimo teme koje ih najviše zanimaju – pojasnila je Mićićeva. Pravilnikom o podsticajima Ministarstva poljoprivrede RS ove godine planirano je 640.000 KM, što je za 50.000 maraka više nego u prošloj godini. Portparol Ministarstva Aleksandar Macanović podsjeća da pravo na podsticaj mogu ostvariti pčelari koji imaju više od 50 pčelinjih društava. – Podsticaj po košnici je šest KM. Podsticaj se daje i za proizvodnju matica.
On iznosi 15 odsto od cijene matice, koja se na tržištu kreće od 10 do 20 KM. Prošle godine sredstva za ove namjene su iznosila 15.000 KM, a ove godine su povećana na 40.000 KM – rekao je Macanović.
Upisati se u evidenciju Iz resornog ministarstva apelovali su na pčelare da se u skladu s Pravilnikom o načinu vođenja evidencije pčelara i pčelinjaka u Srpskoj do 31. jula upišu u evidenciju pčelara, jer bez toga ne mogu ostvariti pravo na podsticaj. Prema evidenciji Ministarstva registrovano je 2.890 pčelara, koji posjeduju ukupno 156.696 pčelinjih društava.
Ukupni godišnji prinosi meda u Srpskoj procjenjuju se na oko 3.000 tona godišnje.
Izvor: Srpskainfo.com