Povodom aktuelne situacije izazvane pandemijom korona virusa razgovarali smo sa ministrom prosvjete i kulture Republike Srpske Natalijom Trivić. O načinu održavanja rada vrtića i škola, te problemima sa kojima se prosvjeta susreće pročitajte u intervju koji je Trivićeva dala za SrpskaCafe.
Kakva je trenutna situacija u školama u Republici Srpskoj, koliko ima zaraženih učenika i nastavnika i hoće li biti ponovnog zatvaranja?
Od početka školske godine, dakle od 1. septembra, bilježimo oko 1 000 zaraženih učenika u osnovnim i srednjim školama. Ono što je važno jeste da nemamo niti jedan slučaj virusa korona koji se proširio unutar istih odjeljenja što potvrđuje da poštovanje preventivnih mjera daje rezultate. U kontinuitetu apelujemo na građane da budu odgovorni, nose maske i drže distancu kako bismo umanjili mogućnost obolijevanja samih učenika i nastavnika u školama. Pratićemo situaciju i u narednom periodu i postupati u skladu sa preporukama Instituta za javnog zdravstvo i Republičkog štaba za vanredne situacije. Naši prosvjetni radnici i učenici su za primjer svima po ozbiljnosti i načinu rada u vrijeme korona virusa. Ponosna sam na njih.
Kako ocjenjujete rad obrazovnih ustanova u proteklom periodu i kako se pokazala onlajn nastava?
Prosvjetni radnici i obrazovne ustanove su u proteklom periodu uložile maksimalan trud da u potpuno vanrednim okolnostima kvalitetno organizuju nastavu. Prethodna školska godina je zahvaljujući tome uspješno završena. Nastava na daljinu je bila jedina mogućnost u datim okolnostima i njena dobra strana je što su prosvjetni radnici u ovom procesu u potpunosti prihvatili upotrebu digitalnih tehnologija u svom radu, a i učenici su se jako dobro prilagodili. Naravno, isključivost samo onlajn nastave nije rješenje prvenstveno zbog usvajanja znanja naših učenika. Nadamo se da će se epidemiološka situacija stabilizovati kako bi đaci što više vremena u nastavi provodili u učionicama, među svojim vršnjacima i u kontaktu sa nastavinicima.
Hoće li biti povećavanja broja djece u učionicama?
Da li ćemo mijenjati broj djece u učionicama kao i dužinu trajanja časova zavisiće od ukupne epidemiološke situacije i, na osnovu toga, preporuka Instituta za javno zdravstvo.
Kako učenici, učitelji i nastavnici reaguju na program nastave na daljinu?
U martu smo za samo tri dana prešli na onlajn nastavu i bili smo prvi u regionu. Pokazali smo veliku fleksibilnost sistema i zbog toga sam veoma zadovoljna. Nastavnici srednjih škola imali su veoma pozitivna iskustva u vođenju nastave na daljinu i pripremanju onlajn časova, dok su nastavnici u osnovnim školama imali podršku u smislu školskih časova emitovanih putem televizije. Naši nastavnici su prošli obuke za korišćenje određenih platformni za realizaciju nastave na daljinu, ali naravno obuke se nastavljaju i dalje kao dio procesa kontinuiteta, te primjeni novih tehnologija kako u učionici, tako i u komunikaciji između nastavnika, učenika i roditelja.
Nedavno su se škole izjašnjavale o mogućnosti izbora nastave na daljinu, koje škole su se prijavile i zbog čega?
Zbog pogoršane epidemiološke situacije u samoj školi, velikog broja nastavnika u izolaciji, takvu dozvolu tražile su OŠ „Vuk Karadžić“ Novi Grad, te Srednjoškolski centar iz Nevesinja za mašinsku i ekonomsku struku. Škola u Novom Gradu je već prešla na redovan sistem rada a za učenike mašinske i ekonomske struke u Nevesinju se nastava na daljinu odvija putem sredstava elektronske komunikacije.
Da li je online nastava uticala na kvalitet obrazovanja?
Živi kontakt između učenika i nastavnika je nezamjenjiv i od neprocjenjivog značaja. U tom smislu nastava na daljinu ne može u potpunosti obezbijediti kvalitet redovnog vaspitno-obrazovnog procesa. Ali ukoliko pogledamo situaciju u kojoj se nalazimo usljed pojave pandemije korona virusa, nove tehnologije su jedina alternativna mogućnost za nastavu kako bi školska godina tekla u skladu sa školskim kalendarom.
Recite nam nešto više o školskom portalu ”Nova škola za novo doba”?
„Nova škola za novo doba“ je slogan pod kojim provodimo reformske procese u oblasti obrazovanja. Brojne novine su u ovoj godini – razvili smo inovirane nastavne programe, te programe dodatne i fakultativne nastave, uveli obavezno vježbanje u prvoj trijadi, u primjeni je šest digitalnih sadržaja iz udžbenika, obezbijedili smo stipendije učenicima deficitarnih zanimanja, obezbijedili učeničku praksu u preduzećima… Želimo da naši roditelji, nastavnici i učenici budu informisani o svemu onome što Ministarstvo radi, naravno u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom, Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva i svim onim ljudima koji su uključeni u razvoj obrazovanja, jer to je jedna kompleksna aktivnost koja zahtijeva učešće svih.
Portal „Nova škola za novo doba“ namijenjen je nastavnicima, učenicima i roditeljima i tu predstavljamo sve naše reformske aktivnosti, ali i vijesti koje dolaze iz različitih škola, o uspješni projektima te pojedinačnim uspjesima učenika i nastavnika.
Kakva je epidemiološka situacija u predškolskim ustanovama, da li ima zaražene djece i vaspitača?
Najmlađi najmanje obolijevaju i sigurna sam da će tako i ostati. U predškolskim ustanovama se vodi računa o higijeni i izričito se poštuju epidemiološke mjere tako da je situacija pod kontrolom. U nekoliko predškolskih ustanova je dolazilo do obustave vaspitno-obrazovnog procesa na određeno vrijeme budući da je u ustanovi bila pogoršana epidemiološka situtacija.
Hoće li doći do povećavanja broja djece u grupama u predškolskim ustanovama?
Postupaćemo sa mjerama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
Novi dio vrtića Kolibri ima 170 mjesta za mališane. Kakvi su dalji planovi za smanjenje broja djece na listama čekanja za predškolske ustanove?
U Banjaluci su u okviru Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u ovoj godini počele sa radom tri nove organizacione jedinice, dok je organizaciona jedinica „Kolibri“ proširila prostorne kapacitete. U navedenim ustanova moći će se upisati više od 300 djece, a u planu je do kraja godine početak rada organizacione jedinice i u mjesnoj zajednici Kuljani. Novi vrtići otvoreni su i u Bijeljini i Brodu. Na taj način smanjiće se broj djece na listama čekanja i povećati obuhvat djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem, što je naše strateško opredjeljenje. U skladu sa njim, za godinu dana povećali smo procenat obuhvata djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem sa 22 na 27 odsto.
Koliko je epidemiološka situacija uticala na ustanove kulture i njihov rad?
Ustanove kulture i udruženja koja se bave kulturom su iskoristili digitalne platforme kako bi kulturne sadržaje učinili dostupnim građanima u doba korone. Većina kulturnih sadržaja u ovoj godini održana je onlajn. Ima i onih ustanova koje programe provode i u salama i dvoranama jer građani imaju potrebu za kulturnim sadržajima, mada u manjem broju jer propisane mjere ograničavaju broj prisutnih. U ovoj kompleksnoj epidemiološkoj situaciji kulturni radnici su pokazali profesionalizam i dosljednost u svom radu i ja im zahvaljujem na tome.
SrpskaCafe
