Neubičajeno toplo vrijeme u februaru i početkom marta, stavili su na dodatne muke naše poljoprivrednike, jer su uveliko počeli da razmišljaju o poslovima vezanim za početak proljetne sjetve, a dilema je kako pomiriti realne meteorološke prilike i optimalni sjetveni rok.
S tim u vezi, riječ struke je od velikog značaja, a prema riječima Gordane Gajić, diplomiranog inženjera poljoprivrede, mnogo faktora utiče na početak najvažnijeg ovosezonskog posla.
Svjedoci smo da nam klimatske promjene donose mnoge nevolje kada je u pitanju proizvodnja kukuruza. Više nemamo zime sa snježnim padavinama i mrazom, proljeća su nam promjenljiva, puna iznenađenja, često kišovita, kao prošle godine, tako da se ne može na vrijeme pristupiti sjetvi. Zatim, oscilacije u temperaturi, gdje često imamo pojavu naglog zahlađenja u periodu nicanja kukuruza, kao i hladno zemljište koje ne omogućava optimalno nicanje biljaka. Na nama je da procjenimo i izaberemo ono što bi bilo najbolje za biljku kako bi se omogućilo nesmetano nicanje i razvoj. Pa tako za optimalno nicanje kukuruza moramo da sačekamo da temperatura zemljišta u sjetvenom sloju ( 5-7 cm) bude oko 10 do 12 stepeni C- kaže Gordana Gajić i ističe da pravilnim mjerama i obradom zemljišta moramo stvoriti što bolje uslove za biljku.
Poseban značaj se mora dati osnovnoj obradi zemljišta u jesen i unošenje 2/3 NPK đubriva sa naglašenim udjelom fosfora i kalijuma. Zatim, bitna je predsjetvena priprema zemljišta u proljeće, na nekih 7 dana pred sjetvu, kada unosimo još 1/3 NPK đubriva, najčešće 3×15 i jedan manji deo Uree, koja će obezbijediti dovoljno azota do prve prihrane, koja se obavlja Kanom. Predsjetvenu pripremu obavljamo sa što laganijim mašinama kako bi se obezbijedila što bolja rastresitost sjetvenog sloja i spriječilo utabavanje.
Sve prethodno navedeno, ima za cilj da spriječi gubitak vlage iz zemljišta, da obezbijedi optimalan vodno-vazdušni režim i adekvatnu količinu hrane za nesmetani razvoj biljke. Nakon toga nam predstoji odabir adekvatnog hibrida za namjenu koju želimo, kvalitet zemljišta i uslove koje imamo- istakla je Gajićeva.
Ovih dana mnogo posla imaju i voćari, jer počinje vegetacija, a u kod nekih voćnih kultura je uznapredovala.
Kod nas je najzastupljenija šljiva i ona je je sada u fazi pred cvjetanje i početak cvjetanja, u zavisnosti od sorte, te nam predstoji važna mjera zaštite od bolesti. Riječ je o pravovremenoj zaštiti od Monilie laxe (sušenje cvjetova i grančica). Ova mjera se sprovodi: na početku cvjetanja, kad se pojave cvjetni baloni i cvijet počinje da se otvara. Dalja zaštita se nastavlja u fazi punog cvjetanja i na kraju cvjetanja kada opadne 70% latica, uz dodatak insekticida protiv voćne ose. Preporuka za zaštitu od Monilie su preparati na bazi ciprodinila, boskalid + piraklostrobin, tebukonazol.
U praksi je malo drugačije pa se primjenjuju najčešće 2 prskanja, na početku i na kraju cvjetanja. Savjet je da ako je kišovito i hladno vrijeme i ako je šljiva Stenly, koja je jako osjetljiva, obavezno idu 3 prskanja protiv ove bolesti. U prvo prskanje, na početku cvjetanja, može se dodati i Bor, koji pospešuje oplodnju, dok se u treće prskanje, na kraju cvetanja, dodaje insekticid za suzbijanje voćne ose. Ona je izrazito velika štetočina na šljivi i može gotovo u potpunosti da uništi rod.
Zaštita se sprovodi na kraju cvjetanja, u večernjim časovima, kako bi se izbjeglo štetno djelovanje insekticida na pčele. Ovo se može primjeniti i kod ostalog koštičavog voća koje je jako sklono ka pojavi Monilie- savjetuje Gordana Gajić.
U svakom slučaju, treba uskladiti agrometeorološke prilike i riječ struke, jer to je preduslov za kvalitetnu sjetvu i zaštitu bilja, sve u cilju postizanja što viših prinosa i kvaliteta poljoprivrednih proizvoda.
