Danas je Veliki petak, dan kada je, prema vjerovanju, Isus Hristos umro, raspet na krstu na Golgoti. Tog dana Isus je odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude raspet na krstu.
Danas se obilježava Veliki petak, dan kada je Isus Hristos razapet na krstu na Golgoti. Ovaj praznik je dan velike žalosti, te se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od veselja i proslava, a prema tradiciji na ovaj dan se ne rade nikakvi poslovi, ni u polju, ni u kući.
Na ovaj veliki praznik ne služi se liturgija u crkvama, osim ako se ne poklopi sa praznikom Blagovesti. Od Velikog četvrtka do Vaskrsa se na crkvama ne oglašavaju zvona, jer su ona u pravoslavnoj vjeri znak radosti.
Narodna vjerovanja i običaji
Veliki petak je u kalendaru obilježen crvenim slovom, te se ne rade nikakvi poslovi. Žene na ovaj dan nikako ne smiju da uzmu iglu u ruke, jer se vjeruje da će im se na rukama pojaviti plikovi.
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa, a u kući se ne loži vatra. Strogo je zabranjeno piti vino, jer je ono simbol nevino prolivene krvi Isusa Hrista. Hljeb se nikako ne mjesi. Prema narodnom vjerovanju, ovaj dan je najbolji za kalemljenje voća.
Ne treba organizovati nikakvo veselje, niti slušati muziku, budući da je ovo najtužniji hrišćanski praznik.
Farbanje jaja
Najpoznatiji običaj koji se obavlja na Veliki petak jeste farbanje Vaskršnjih jaja, u kojem učestvuju i zabavljaju se pre svega djeca. Domaćica prvo farba jedno crveno jaje, čuvarkuću, koje će čuvati do sljedećeg Vaskrsa, a prvo jaje od prethodne godine treba da se zakopa u zemlju kako bi bila plodna i donela sreću domaćinima. Na dan Vaskrsa svi ukućani treba prvo da pojedu po jedno jaje, a tek onda da se posluže ostalom hranom.
Devojke će u noći na Veliku subotu sanjati budućeg muža
Kako se vjeruje, djevojke koje na današnji dan ukradu cvijeće iz crkvene porte i stave ga pod svoj jastuk, sanjaće te noći budućeg muža.
Postoji verovanje da, ako danas operete kosu, cijele sljedeće godine vas neće boleti glava. Na ovaj praznik valja metlom malo pomesti kuću, a zatim tu metlu baciti, kako bi sa njom iz kuće izašlo sve zlo.
Neka mjesta poštuju i običaj vezivanja kose devojčicama pod vrbom, kako bi rasla brže.
Cjelivanje plaštanice
Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto, koji predstavlja Hristov grob, ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vjernici poslije cjelivanja plaštanice provlače ispod stola na koji je položena plaštanica.
Prema narodnom vjerovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želju koja će biti ispunjena.
