Bosna i Hercegovina bezbjednosno je stabilna, ali nikada neće biti jedinstvena, a do kraja mjeseca u Narodnu skupštinu Republike Srpske biće dostavljeni prijedlozi izmjena i dopuna zakona kojima se vraćaju nadležnosti Republike Srpske, smatraju zvaničnici Republike Srpske.
Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, i u petak je nakon sastanka s Mihaelom Linartom, ministrom za evropske i spoljne poslove Austrije, ponovio da će Srpska povući svoju saglasnost s formiranja Oružanih snaga BiH te da će svi oni koji žele preći da rade u Republiku Srpsku. Takođe, ponovio je da će Srpska formirati svoju obavještajnu agenciju te da će rad OBA do kraja mjeseca biti zabranjen na teritoriji RS.
“Sve nametnute odluke visokih predstavnika biće ukinute i ništa ne radimo mimo Ustava BiH”, rekao je Dodik istovremeno naglašavajući da povod za rat ne postoji i da Srpska želi samo da vrati svoja ustavna prava.
Dodik je rekao da će Srpska donijeti odluku kojom će staviti van snage neustavan zakon koji je donio Pedi Ešdaun, a koji se tiče raspolaganja državnom imovinom, te da će ta imovina biti vlasništvo Srpske.
“Srpska će vrlo lako osloboditi kasarne i upravljati tim vojnim objektima. Isključićemo struju i vodu zbog neplaćenih računa i nikakvo oružje se neće upotrebljavati”, rekao je Dodik, ističući da će oružanim snagama dati razuman rok da se povuku te da je odluka Ustavnog suda BiH o šumama kap koja je prelila čašu.
Komentarišući izjavu Mirka Šarovića da je raspakivanje Dejtonskog sporazuma opasno, Dodik je rekao da je taj sporazum već raspakovan i da Srpska nastoji da ga vrati u izvorne okvire, istovremeno ističući da je Šarović prodana duša.
S obzirom na to da će do kraja mjeseca prijedlozi zakona o vraćanju nadležnosti Srpske stići u Narodnu skupštinu RS, ubrzo nakon toga trebalo bi da bude održana i posebna sjednica NS RS.
“Razmatranje ovih prijedloga zakona održavanje posebne sjednice NS RS ne zavisi od nas, već od onih koji pripremaju izmjene i dopune tih zakonskih rješenja”, rekao je Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
Komentarišući sastanak najviših zvaničnika Republike Srpske s ambasadorima evropskih zemalja u BiH, Čubrilović je rekao da su ambasadori pokazali razumijevanje za pitanja koja je rukovodstvo Srpske pred njih iznijelo.
“Nije bila podrška, ali nije bilo ni napada izuzev predstavnika EU, koji je na tom sastanku pokazao dosta nekorektnosti i nerazumijevanja mnogih stvari i političkih procesa koji se ovdje dešavaju”, rekao je Čubrilović.
Za razliku od ranije, kada je pozivao na interevenciju međunarodne zajednice, Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, rekao je da treba iskoristiti sve moguće načine i mehanizme da se trenutna situacija u BiH stabilizuje bez reagovanja visokog predstavnika te da su institucije dužne da štite suverenitet, teritorijalni integritet i jedinstvo BiH.
Za razliku od Džaferovića, koji poziva na stabilizaciju, Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, najavio je da će, ukoliko izostane reakcija Tužilaštva BiH, podnijeti krivičnu prijavu protiv Dodika jer njegova djela predstavljaju rušenje ustavnog sistema države.
“Dodik ima problem i s međunarodnom zajednicom i s nama”, rekao je Komšić ističući da umjesto priče o evropskom putu i ispunjavanju 14 prioriteta, u kratkom roku se došlo do priče o bezbjednosti, stabilnosti, jedinstvu i suverenitetu.
Takođe, naglasio je da Dodik ide na dva pravca kada je u pitanju politička taktika te da je jedan usmjeren na domaću javnost i narod u Republici Srpskoj, a drugi da međunarodnoj zajednici stavi do znanja da je on faktor i da oni moraju prihvatiti ovo što on radi.
“Sad kako će se razvijati dalje, vidjet ćemo. Mislim da će se ubrzavati. Dodik u ovom trenutku ima problem i s međunarodnom zajednicom. To je ono što vam mogu reći generalno”, rekao je Komšić.
Kavazović i Puljić pozivaju na dijalog
Nakon sastanka, kardinal Vinko Puljić i reisululema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović pozvali su međunarodne i domaće zvaničnike na dijalog i smirivanje napetosti.
Kako je saopšteno, u srdačnom i otvorenom razgovoru dvojica vjerskih poglavara razmijenili su mišljenja o odnosima Katoličke crkve i Islamske zajednice, zaključivši da su ti odnosi dobri i da će takvi ostati i u budućnosti.
Vjerski lideri posebno su istakli potrebu prestanka huškaškog rječnika te stvaranja atmosfere pomirenja među svima i uvažavanje prava svakog čovjeka poštujući njegov identitet u procesu stvaranja društva jednakih prava.
(Nezavisne)
