Na Majevici i u podmajevičkom kraju počela je berba konzumne plave šljive, sorte čačanska ljepotica.
Voćari ističu za Srpskainfo da su zadovoljni prinosom, te da očekuju više od 5.000 tona roda. Dobar rod i zadovoljavajući kvalitet osiguravaju plasman po dobroj cijeni, i to uglavnom u Njemačku i Austriju, pa se voćari nadaju i dobroj zaradi. Naime, na Majevici je zasađeno više od milion sadnica voća, tradicionalnih autohtonih sorti. Dragan Gavrić iz sela Tutnjevac u voćnjaku sa oko 1.000 stabala očekuje oko šest vagona roda.
– Ove godine šljiva je krupna i kvalitetna. Najvažnije je da unaprijed dogovorimo plasman, jer tako imamo najbolju računicu. Mi se proizvodnjom šljive bavimo godinama, pa imamo i 40 dunuma novog zasada – kaže Gavrić.
U starijim voćnjacima grane se lome od roda. Prinos se kreće od 35 pa čak i do 45 tona po hektaru u voćnjacima koji se intenzivno rade i primjenjuje puna agrotehnika. Zadovoljan prinosom, kvalitetom roda i cijenom je i majevički voćar Drago Golubović iz Tutnjevca kod Ugljevika. – Otkupljivač zahtijeva ekstra klasu, pa biramo. Iako smo preduzeli sve agrotehničke mjere bila je kišna godina, pa se nije moglo sve zaštititi. Pojavila se pjegavost. Ono što je oštećeno je na zemlji i to će se baciti, ali će biti dosta i za rakiju – kaže ovaj domaćin. Najvažnije je, kaže, da je za sada u plusu. – Prošle godine kilogram šljive prodavali smo za 70 pfeniga, a na kraju je pala na pola marke. Ako se ove godine zadrži cijena od 80 pfeniga, mi ćemo zadovoljno trljati ruke – kaže Golubović.
I ove godine voćarima je bio problem nedostatak radne snage, i pored toga što su voćari dnevnice plaćali od 40 do 50 KM. Vajica Simić iz Glavičica priča da svake sezone bere šljive. – Po zanimanju sam obućar, ali nemam posla. Kad je sezona berem šljive u sezoni i uspijem lijepo da zaradim. Kad se mora, nije teško – kaže ova Semberka. Istovremeno, Milo Stojić, vlasnik hladnjače „Bojin” u Tutnjevcu kaže da se kilogram šljive plaća po 80 pfeniga, te da će oni otkupiti oko 1.000 tona.
Ističe i da je plasman obezbijeđen. – Ova godina je bila nepovoljna za voćare u okruženju, što je našoj šljivi širom otvorilo vrata zapadnoevropskog tržišta. Svu šljivu plasiramo u Njemačku – kaže Stojić i naglašava da je cijena stvar ponude i potražnje na tržištu, te da o cijeni odlučuje berza voća i povrća u Minhenu, Berlinu i Štutgartu.
Isporuka do 2.000 tona
U rodnim godinama u ugljevičkim voćnjacima ubere se oko 5.000 tona šljive. Procjenjuje se da će ovog ljeta majevički voćari, posredstvom pet otkupljivača, na evropsko tržište isporučiti oko 2.000 tona. Šljiva lošijeg kvaliteta završiće, kao i obično, u kazanu, u čuvenoj majevičkoj rakiji, koja takođe ima osigurane kupce van naših granica. Voćari se uzdaju i u podsticaje resornog ministarstva te očekuju od pet do sedam feninga po kilogramu šljive. Osim resornog ministarstva, voćarstvo subvencionišu i lokalne zajednice. Na području opštine Ugljevik proizvodnja voća se zbog izuzetno dobrih geografskih i klimatskih uslova smatra ozbiljnom razvojnom šansom. Za podršku voćarima iz budžeta se godišnje izdvoji oko 250.000 KM. Izvor: Srpskainfo.com
