Najtraženiji profili u srednjim stručnim školama prošle godine bili su kulinarski tehničar, medicinska sestra, fizioterapeut i elektrotehničar računara.
Godinama su škole koje obrazuju ovaj kadar na listi prioriteta školaraca. Da li se razlog popularnosti ovih škola krije u tome što ih mnogi vide kao prečicu do posla u inostranstvu?
Uživanju u masaži rijetko ko može da odoli. Iako djeluje da najmanje prija onom ko je izvodi, za dobrog fizioterapeuta masaža nije muka. Isto kao što nije ni to da nakon završene škole pronađe posao. Naročito u inostranstvu. Zato je razumljivo što se u srednjim školama za ovo, ali i zanimanje medicinske sestre, uvijek traži mjesto više.
– Ovdje kroz školovanje imamo dosta prakse i kad završimo već možemo da radimo i imamo tu neku spremnost za posao – kaže Marija Čečović, učenica četvrtog razreda Medicinske škole “Beograd” i dodaje da bi bila zadovoljna platom od hiljadu evra.
Njen drug iz razreda Dušan Starčević kaže da planira da nastavi školovanje na Visokoj strukovnoj školi nakon čega bi završio staž i potražio posao. U slučaju da ga ne nađe, otišao bi u inostranstvo, jer je čuo da su tamo traženi medicinski radnici.
Put do inostranstva dodatno tabaju i njemačke agencije za zapošljavanje koje vrbuju ne samo medicinsko osoblje, već i đake.
To potvrđuje i direktorka Srednje medicinske škole “Beograd” na čiji mejl su stizale ponude za promociju poslova u inostranstvu. Sve ih je odbila, motivišući đake da nastave školovanje ili da posao potraže na nekoj od klinika gdje su bili na praksi.
– Treći način je što mi pokušavamo da pravimo međunarodne projekte i već smo uradili četiri, gdje oni za vrijeme školovanja imaju prilike da vide kako to izgleda napolju i da se uvjere da neće raditi u struci, bez obzira na visinu zarade, već će biti pomoćni radnici – ističe prof. dr Nada Trifković, direktorka Medicinske škole Beograd.
Traže se konobari, šankeri, kuvari…
Da su u inostranstvu potrebni medicinski radnici možete i sami da se uvjerite na bilo kom sajtu za oglašavanje poslova. Osim toga, traženi su i vozači, građevinski radnici, ali i ugostitelji.
– Već početkom aprila primjećujemo pojačanu tražnju poslova u ugostiteljstvu u regionu. Konkretno, povećana je ponuda za recepcionerima, za konobarima, šankerima, kuvarima u Hrvatskoj, pa i u Sloveniji. Za takva zanimanja uglavnom se traže ljudi koji su fleksibilni i koji se lako prilagođavaju te im nije potrebno neko obrazovanje ili iskustvo – ističe Igor Avramović sa sajta “Klik do posla”.
To bi značilo i da neko nakon završene srednje škole može da bude poželjan kandidat. Ipak, kako nam kaže direktor Udruženja hotelijera i restoratera Srbije, od 2.000 učenika koliko svake godine izađe iz ugostiteljskih škola, tek stotinak njih potraži posao u inostranstvu. Jedan od razloga je taj što Srbija ima oko 750.000 stolica u hotelima, restoranima i kafićima, gdje se mogu lako zaposliti.
– Ne možemo da kažemo da je to tako enormno interesovanje za odlazak u inostranstvo. Ima ga, naravno, pruža se mogućnost i odlaze, a najveće interesovanje jeste za Hrvatsku, za Sloveniju za ostale zemlje EU. Ovdje nije riječ o migracijama, odlaze da rade pa se u oktobru vraćaju u Srbiju. U Hrvatskoj se traži 9.000, Crna Gora traži 3.000 do 5.000, Slovenija između dvije, tri hiljade kadrova za ova ugostiteljska zanimanja, da ne govorim o kruzerima, čak njih 1.000 će otići – tvrdi Georgi Genov, direktor HORES-a.
Šanse da vas u inostranstvu usluže konobari iz Srbije manje su od onih da u nekoj njemačkoj bolnici na srpskom porazgovarate sa medicinskom sestrom. Samo na godišnjem nivou u ovu zemlju ode oko 800 medicinskih sestara i tehničara. Zato i ne čudi što upis u srednju medicinsku školu mnogi vide kao brz, ali siguran put do inostranstva.
Izvor: rts.rs
