S obzirom da jesen stiže, sa njom i prehlade, a znamo da je med za imunitet najbolji saveznik našem zdravlju, pitali smo Milorada Vasića, pčelara iz Bijeljine za nekoliko savjeta.
“Med i drugi proizvodi su dar prirode i čuvar našeg imuniteta. Kao takvi bi trebalo da budu u upotrebi tokom cijele godine. Kad je riječ o medu preporučena količina za odraslu osobu je oko 50 grama ili gram po kg tjelesne težine, bilo bi dobro topiti ga u ustima ili rastopiti u mlakoj vodi. Med povećava otpornost organizma na infekcije i pomaže organizmu u borbi protiv bolesti, ” započeo je Vasić priču, za portal Dešavanja u Bijeljini.
Propolis posjeduje širok spektar aktivnosti: protivbakterijsku, protivvirusnu, protivupalnu, lokalno smanjuje bol, povećava imunitet, čak mu se pripusuju i neka antikancerogena svojstva.
“Tinktura propolisa se koristi obično dva puta u toku dana, po desetak kapi direktno u usta ili na kašičicu meda. Tu je i matična mliječ koju smatraju najsavršenijom supstancom u prirodi. Pomaže organizmu u vraćanju balansa i povećanju imuniteta. Koristi se u omjeru 1% u kombinaciji sa medom ili 1 gram dnevno kod težih zdravstvenih problema,” dodao je Milorad.
Čestice polena u medu stimulišu imuni sistem da dâ bolji odgovor na infekcije i bolesti.
“U ljudskoj ishrani pozitvno utiče na rast i razvoj čovjeka, povećava plodnost, rast leukocita, eritrocita i trombocita. Poboljšava cirkulciju krvi, pomaže kod probavnih smetnji, sadrži minerale, vitamine, enzime, magnezijum, cink, ublažava tegobe sa prostatom. Jedino se kod polena mora voditi računa da se prave pauze u korištenju,a najjednostavniji i najefikasniji način je jedna kaščica polena u pola šolje jogutra uveče rastopiti i ostaviti da prenoći u frižideru i ujutro dodati kaščicu meda i izmiješati i konzumirati.U vrijeme kad stižu hladniji dani,dolazi i gomila virusa i infekcija,tada bi naročito trebalo koristiti med i sve druge pčelinje proizvode,” savjetuje Vasić koji se bavi pčelarstvom već devet godina i osim meda, kao najpoznatijeg pčelinjeg proizvoda ima i druge: matičnu mliječ kao najdragocijeniji pčelinji proizvod, propolis, polen, a od ove godine su imali u ponudi i matice, rojeve, kao i pčelinja društva.
Što se tiče isplativosti bavljenja pčelarstvom teorija kaže da pčelinjak sa 100 košnica i sa skupljanjem svih proizvoda može da obezbijedi egzistenciju za porodicu.
“Ali praksa kaže drugačije, u godinama kao ove i okruženju u kakvom živimo, gdje većina stanovništva ne shvata važnost pčela u prirodi gdje ratari, voćari kao i svi oni koji iz hobija imaju voćnjake i pršću sve i u svako doba dana,s a Ministarstvom koje pčelare i ne shvata ozbiljno i lokalnim zajednicama koji su tako inertni, kruti i gluvi za probleme pčelara, jedini izuzetak je Distrikt Brčko, kao i vremenskim prilikama, bavljenje pčelarsvom je sve upitnije. Prvo sto bi trebalo uraditi i što je najbitnije je podići svijest ljudima o važnosti pčela za prirodu i za ljude, a to bi trebalo da zajedno sa pčelarima rade Ministarstvo, lokalne zajednice, mediji,” naveo je Vasić kao probleme sa kojima se pčelari susreću i poručuje svima:
Izvor: desavanjaubijeljini.com
