U cijeni od tri KM nalaze se i proizvođač i kupac. Trenutno je cijena jagode na bijeljinskoj Zelenoj pijaci od četiri do pet KM. Ulaganje u ovu proizvodnju je značajno, tako da proizvođači insistiraju na stabilnoj prodajnoj cijeni s kojom bi mogli podmiriti sve troškove i nešto zaraditi, kaže Čedomir, koji je po struci magistar informatike.
Čedomir Radovanović (34), magistar informatike iz Velike Obarske, zaposlen u bijeljinskom Domu zdravlja, prije sedam godina odlučio je da otpočne uzgajati jagode. Jagode proizvodi na površini od sedam dunuma.
U proteklim godinama postizao je dobar rezultat, bilo da je u pitanju količina ili kvalitet jagode, italijanske konzumne sorte „kleri“ i „džoli“. Obezbijedio je i siguran plasman jagode na području Bijeljine.
Čedomir kaže da se uzgojem jagode počeo baviti iz hobija, ali od ove proizvodnje može biti i dobre zarade. Na veliko ih prodaje po cijeni od tri KM za kilogram. Na površini od sedam dunuma, u prosječno rodnoj godini, Čedomir ubere oko 20 do 25 tona jagode.
„Hladno i kišovito proljeće ne odgovara voću. Bilo je i slabijeg mraza, niskih temperatura, a i grad nas nije zaobišao. Prinos jagode će biti umanjen od deset do 20 odsto, a sa trešnjom smo na samom početku. Planiram da postavim i protivgradnu mrežu iznad zasada trešnje, iako je u pitanju velika investicija“, dodaje Čedomir.
Što se tiče trešnje, zasad na površini od jednog hektara, Čedomir je počeo formirati prije dvije godine. Na hektaru ima 1250 sadnica trešnje italijanskih, poljskih i njemačkih sorti „kordia“, „regina“, „sambrust“ i „karmen“. Jedna sadnica trešnje košta šest eura. Značajna su ulaganja u betonske stubove, sistem za navodnjavanje.
„Kada je riječ o jagodama, imam dovoljno iskustva u proizvodnji, a što se tiče trešnje, išao sam na intenzivni način sadnje i proizvodnje, gusti sklop, jer bi na površini od jendog hektara, inače, trebalo da bude 500 do 600 sadnica trešnje. Krošnje će ići do visine od dva do tri metra, što podrazumijeva bržu i lakšu berbu. Prinos može biti manji, ali se ovako postiže krupnoća ploda i kvalitet. Ukoliko sve bude teklo po planu, namjeravam i da izvozim trešnje. U hodu učim, tako da planiram u dogledno vrijeme da proširim zasad trešnje na pet do šest hektara. U tom slučaju bih mogao postati ozbiljan izvoznik sa 80 do 100 tona trešnje godišnje. U tom slučaju bih izbjegao i posrednike u ovom poslu“, kaže Radovanović.
Čedomir kaže da će se vremenom sve više ispostavljati problem radne snage i u Semberiji. On kaže da je u proteklih sedam godina vidio malo mladih ljudi u jagodnjacima. Jagode beru uglavnom stariji, oni koji su u šestoj deceniji života.
