Širenje infekcije među stanovništvom sprečava se samo ako je postignut visok kolektivni imunitet, tako da korist od imunizacije nemaju samo vakcinisane osobe već zajednica u cjelini. Zbog toga se imunizacija smatra jednom od najefektnijih i najefikasnijih mjera primarne prevencije, rečeno je danas na skupu Batutovi dani, čija je tema ove godine bila vakcinacija u Srbiji.
Ciljevi programa imunizacije u Srbiji usklađeni su sa ciljevima programa imunizacije u Evropskom regionu Svjetske zdravstvene organizacije, a to su održavanje statusa “zemlje bez dječje paralize” sve do iskorenjivanja na globalnom nivou, eliminacija malih boginja i rubele, kontrola velikog kašnja, hepatitisa B, kontrola epidemijskog javljanja bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom.
Cilj obuhvat vakcinacijom 95 odsto
Cilj imunizacije u Srbiji je da obuhvat vakcinacijom bude 95 odsto na nivou cjelokupne populacije djece koja prema Kalendaru treba da budu vakcinisana.
Srbija ima dugu tradiciju vakcinacije i među prvim zemljama je počela primjenu pojedinih vakcina te je tako 1839. godine uvedena vakcinacija protiv velikih boginja, difterija je eliminisana u Srbiji 1980. godine, a status zemlje bez dječje paralize održava se od 2002. godine. Posljednji slučaj tetanusa novorodjenčadi prijavljen je 2009. godine.
Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar ukazao je da se ove godine obilježava 95 godina postojanja Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, ali i 100 godina od osnivanja Stalne epidemijske komisije koja je bila preteča Instituta Batut.
– Ta Komisija se bavila očuvanjem narodnog zdravlja, a prije svega kontrolom zaraznih bolesti. Komisijom je rukovodio Milan Jovanović Batut, prvi dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu i osnivač Instituta za javno zdravlje Srbije – rekao je Lončar na “Batutovim danima”.
On je ukazao na stalni doprinos Instituta Batut, da se osnovu podataka koje prikuplja i obrađuje baziraju odluke i politika koja utiče na sve aspekte zdravstvenog sistema.
Izazovi koji su pratili vakcinaciju
Direktorka Batuta Verica Jovanović podsjetila je na period od osnivanja Instituta do danas, sa kakvim se sve izazovima suočavao preventivni rad i postupak vakcinacije.Podsjetila je da se u prvoj polovini 19. vijeka Srbija suočavala sa nedostatkom ljekara i da se i to vrijeme stanovništvo motivisalo da učestvuje u vakcinaciji.
– Donesena je odluka kojom je majstorima bilo zabranjeno da primaju na zanat, a sveštenicima da vjenčava mlade koji nisu bili vakcinisani. Primjenom takvih mjera izbjegnuta je epidemija variole – istakla je ona.
Dodaje da danas Batut , zajedno sa 24 okružna zavoda, ima vodeću ulogu u sistemu javnog zdravlja u Srbiji.
Dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu prof. Nebojša Lalić ukazao je da je Milan Jovanović Batut bio i prvi dekan Medicinskog fakulteta i da je on udario temelje srpskog zdravstva.
On je ukazao da je danas nezamisliva klinička medicina bez dobro razvijene epidemiologije.
Šef Kancelarije SZO u Srbiji Marijan Ivanuša naglasio je značaj prevencije koja znači i velike uštede za zdravstveni sistem.
– Često se ne razmišlja o ovim uštedama, ali to može značiti uvođenje skupih tehnologija u zdravstveni sistem – pojasnio je on.
Na skupu su dodijeljene i plakete za javno zalaganje i doprinos – ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru, dekanu Medicinskog fakulteta Nebojši Laliću, predstavniku SZO u Srbiji Marijanu Ivanuši i supruzi predsjednika Srbije Tamari Vučić za doprinos da se osobama sa autizmom i oboljelima od rijetkih bolesti omogući kvalitetniji život uz dostupnos savremene terapije.
(Blic)
