Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj već sedam mjeseci zaredom je u padu, a samo u maju ove godine evidentiran je minus od čak 18,2 odsto u odnosu na peti mjesec prošle godine.
Gore od toga je činjenica da rijetko koji sektor bilježi rast i gotovo svi su „crveni“. Oblast vađenja rude i kamena je u padu 11,9 odsto, prerađivačka industrija 11,3 odsto u minusu, a proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i gasom u padu od čak 24,6 odsto.
Loši pokazatelji naše industrijske proizvodnje, koja zapošljava oko trećinu od ukupnog broja radnika u Srpskoj, bili su razlog zbog kojeg su predstavnici Privredne komore RS inicirali sastanak s premijerom Radovanom Viškovićem i nadležnim ministrima, a koji je održan prošle sedmice.
– Dosadašnji pokazatelji govore da će industrijska proizvodnja ovu godinu završiti u padu u odnosu na prošlu godinu, a što će se odraziti na ukupan bruto domaći proizvod – kaže za Srpskainfo predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić.
On kaže da su osnovni generatori pada prestanak rada Rafinerije nafte Brod i stanje u elektroenergetskom sektoru. Dodaje da na sve to imamo malo kapitalnih investicija, te problem sa odlivom radne snage i nedostatak stranih investicija zbog neformiranja vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.
– Istovremeno, stanje na tržištu Evropske unije nije ohrabrujuće, naročito u Njemačkoj, odakle naši proizvođači dobijaju manje narudžbi za prizvodnju i izvoz – dodaje Đurić.
Ističe da su u Vladi Republike Srpske svjesni problema i da su sada oni na potezu.
– Prije svega, trebalo bi da djeluju na suzbijanju sive zone, koja guši one koji rade legalno. Dalje, može se djelovati sa kapitalnim investicijama kako bismo koliko-toliko završili godinu sa boljim rezultatom u odnosu na sadašnje stanje – objašnjava Đurić.
Kaže da ne bi da zvuči kao pesimista, ali ne očekuje značajne rezultate od Zakona o podsticajima, koji predviđa i vraćanje dijela poreza poslodavcima u privredi ako povećaju plate zaposlenima.
Predrag Duduković iz Udruženja ekonomista „SWOT“ kaže da je nezahvalno sada se upuštati u procjene u kojem procentu će pad industrijske proizvodnje da utiče na ekonomiju generalno.
– U svakom slučaju, budući da imamo pad inudtsrijske proizvodnje, a samim tim i pad profita, dolazi u pitanje postojeći broj zaposlenih. Evo, u Rafineriji se radnici šalju na čekanje i pitanje je kako će to na kraju da završi – navodi Duduković.
Kaže kako ovaj problem s Rafinerijom ima direktne efekte na privredu, te da će biti dobro ako bude kratktotrajnog karaktera. Vjeruje da će se stanje sa električnom energijom na kraju godine popraviti.
Napominje da su navedeni problemi tipični za male i slabe ekonomije, jer samo jedno preduzeće može da napravi turbulencije u ukupnim pokazateljima.
– Međutim, ove probleme sami možemo da rješavamo sa određenim mjerama. Međutim, plašim se da na tržištu Zapadne Evrope ne dođe do većih poremećaja. Ako se to desi, direktna refleksija na našu privredu je neminovna i mu tu ništa ne možemo da uradimo – navodi Duduković.
Zanimljivo je da istovremeno u Federaciji Bosne i Hercegovine industrijska proizvodnja, koja je u prva dva mjeseca bila u padu, bilježi pozitivne rezultate u martu, aprilu i maju. U petom mjesecu je evidentiran rast od 3,1 odsto (proizvodnja i snabdjevanje električnom energijom je rasla za 6,8 odsto, prerađivačka industrija za 3,1 odsto, dok je vađenje rude i kamena u padu od 6,6 odsto).
