Masovno uginuće pčela, s kojim se suočava cijeli region, nije zaobišlo ni Republiku Srpsku, a domaći pčelari tvrde da je stradalo između 30 i 50 odsto košnica te da direkta šteta premašuje 25 miliona maraka, dok su indirektni gubici čak četiri puta veći.
Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Darko Marković kaže da se proizvođači meda od Trebinja do Banjaluke suočavaju sa ozbiljnim gubicima.
Tokom posljednjih 25 godina, koliko se bavi pčelarstvom, Marković kaže da nije svjedočio ovolikom uginuću medonosnih pčela kao ovog proljeća.
– Jesenas sam prognozirao da će gubici biti iznad 30 odsto jer sam vidio na šta su se svela pčelinja društva koja ulaze u zimu. Prognoze su se, nažalost, ispostavile kao tačne. Stradalo je između 30 i 50 odsto pčelinjih društava, s tim da ima i pčelara koji su izgubili i do 90 odsto košnica. Precizne podatke nemam jer dio naših pčelara kao da se stidi prikazati gubitke, kao da će neko reći da su loši pčelari, a problem je globalan. Kompletan region muči istu muku, u Srbiji su gubici ogromni. Situacija je nepovoljna širom svijeta, u SAD uginuća idu i do 70 odsto, što se tamo ne pamti – priča Marković i dodaje da je situacija po regijama Srpske vrlo slična, s tim da je na području Posavine za nijansu gora.
Prema računici Saveza, navodi Marković, jesenas je u Srpskoj bilo oko 250.000 košnica, od kojih je blizu 100.000 stradalo.
– Cijena jednog pčelinjeg društva je 250 maraka, tako da je direktan gubitak oko 25 miliona KM, dok će indirektna šteta zbog smanjene proizvodnje meda, oprašivanja voća i slično biti daleko veća, oko 100 miliona KM – dodao je Marković.
On je istakao da je novonastala situacija vrlo nepovoljna po voćare i druge poljoprivredne proizvođače čija proizvodnja zavisi od oprašivanja pčela.
– Što pčela bude manje, problem s oprašivanjem će biti sve veći. SAD, na primjer, imaju mnogo manje košnica po kvadratnom kilometru nego što imamo mi i kod njih svako ko se ozbiljno bavi voćarstvom mora plaćati pčelara da doveze košnice u voćnjak da bi imali kvalitetno oprašivanje i zametanje ploda. Ako se pomor nastavi, i mi ćemo doći u istu situaciju. Nećemo moći proizvesti ni voće, povrće, uljarice, sve ono što pčele oprašuju – pojasnio je Marković.
Kaže da su brojni faktori doveli do masovnog pomora pčela, ali da je lanjska suša jedan od glavnih uzroka.
– Suša je ostavila pčele bez dovoljno polena, koji im je neophodan kao proteinska hrana da bi se pripremile za dugu zimsku hibernaciju. Tu je i niz drugih faktora koje ugrožavaju pčelarstvo. Parazit varoa koji redovno napada pčele tokom proljeća, zatim gubitak staništa pčela, sve masovnija upotreba hemije u poljoprivredi, nema ni dovoljno raznovrsne paše za pčele – pojasnio je Marković.
Uprkos ogromnim gubicima, on kaže da poskupljenja meda najvjerovatnije neće biti.
– Svi pčelari svijeta proizvedu tri puta manje meda u odnosu na količine koje se prodaju u marketima pod etiketom meda. Dvije trećine meda na tržištu su zapravo falsifikat koji nam obara cijenu – tvrdi Marković.
LABORATORIJA
Darko Marković kaže da je situacija u pčelarstvu dodatno otežana jer je region nedavno ostao bez jedine laboratorije uz pomoć koje su otkrivali sofisticirane falsifikate meda koji stižu iz uvoza.
– Laboratorija “Ana lab” iz Pančeva je bila jedina osposobljena za analizu meda po svjetskim standardima, međutim, prije 20 dana u Srbiji su obustavljene sve analize dostavljenih uzoraka pod uticajem ko zna kakvih lobija, a prije sedam dana ta laboratorija je potpuno pokradena, odnesena je sva oprema i tehnologija velike vrijednosti. Time su pčelari iz regiona ostali uskraćeni za analize patvorenog meda – istakao je Marković.
(GLAS SRPSKE)
