Pitate se zašto se na Veliki petak farbaju jaja i to baš crvena. Smatra se da je hrišćanska crkva ovaj običaj dosta kasno prihvatila. Bojena jaja se pominju prvi put u 12. vijeku, a kod nas tek negdje u 16. vijeku.
Narod je postanak ovog običaja smjestio još u vrijeme Hristovog vaskrsnuća. Postoji više legendi o ovome, a spomenućemo samo neke. Po jednoj legendi, kada je Isus Hrist sahranjen, njegova majka, Djeva Marija, izašla je na grob i tamo ostavila nekoliko obarenih bijelih jaja. Кada je u nedjelju Hristos vaskrsao, jaja na grobu su odjednom pocrvenila, pa zbog toga u spomen hrišćani farbaju jaja crvenom bojom.
Opet, druga legenda govori kada je Hrist vođen da ga razapnu na krst, narod je tom prilikom bacao na njega kamenje, koje se pretvaralo u crvena jaja.
Prema ovom vjerovanju, Marija Magdalena je došla u Rim da pripovijeda jevanđelje, a na tom putu stigla je i do cara Tiberija. Kao poklon donijela mu je korpu jaja. Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da to moguće podjednako koliko je moguće da jaja u korpi sama od sebe promijene boju.
Na ovu rečenicu Marija Magdalena je dogovorila riječima “Hristos vaskrse” – i sva jaja su u tom trenutku promijenila boju – u crveno.
Postoji još jedna legenda, koja kaže da su se stanovnici Jerusalima rugali hrišćanima i da nisu vjerovali da je Hristos vaskrsao, jer su smatrali da je to nemoguće – isto kao što je nemoguće da koka snese crveno jaje. Sljedeće godine, na dan Vaskrsa, sve koke u Jerusalimu su snijele crvena jaja.
