Cijena zlata dostigla je novi rekord, jedna unca vrijedi 3.220 dolara, što je prvi put u istoriji.
Do novog rasta je došlo jer je došlo do zaoštravanja trgovinskog rata između SAD i Kine. Peking je naime odgovorio na Trampove tarife podižući carine na američki uvoz sa 84 na 125 odsto. Bio je ovo odgovor Pekinga na potez Vašingtona da poveća carine na kinesku robu sa 20 na 145 odsto. Sve ovo poguralo je i švajcarski franak, još jedno sigurno utočište kapitala, koji je krajem sedmice dostigao najvišu vrijednost u posljednjih 10 godina u odnosu na američki dolar.
Prema mišljenju ekonomista i berzanskih analitičara, predsjednik Donald Tramp ubacio je cijeli svijet u “carinski rolerkoster” podizanjem, pa iznenadnim pauziranjem nameta i spiralom odmazda između SAD i Kine, koje su se redale gotovo iz sata u sat. Kako smatraju Kina je spremna za veći i duži trgovinski rat sa Amerikom. Tako nešto je potvrđeno i od strane kineskih zvaničnika, koji su poručili da Peking “neće prvi trepnuti” i da će SAD “polomiti zube” ukoliko odluče da nastave s ovim trgovinskim ratom.
Trgovinski rat dviju najvećih ekonomija svijeta burno su ispratile gotovo sve svjetske berze pa je poslije inicijalnog kraha krajem prošle nedjelje uslijedio spektakularan skok. Indeks S&P 500, doživio je najveći skok u jednom danu od 2008 – za čak devet procenata, a slične rezultate ostvarili su i drugi berzanski indeksi. Međutim, početno oduševljenje i “panična” kupovina akcija brzo su splasnuli zbog uzajamno uvedenih međusobnih kontramjera između SAD i Kine. Brzina pada cijena tehnoloških dionica, prema mišljenju pojedinih ekonomista, ukazuje na veću nevolju.
Kada je u pitanju sirova nafta, odnosno cijena crnog zlata, ona je bila u blagom porastu prije objave Kine, nakon čega je ponovo pala na vrijednost od 63,3 dolara. Bila je ovo reakcija tržišta koje strahuje od globalne recesije, kakva nije viđena od 2008. godine, jer su se otvoreno sukobile i koplja ukrstile dvije najveće i najmoćnije ekonomske sile u svijetu.
S druge strane, evropski berzanski indeksi zabilježili su blagi i neznatni rast na kraju turbulentne trgovačke nedjelje. I evro je zabilježio rast u odnosu na američki dolar, dostižući najveću vrijednost za više od tri godine. Napetosti je donekle smirila vijest da su Vašington i Brisel donijeli odluku da na 90 dana odgode primjenu uvedenih carinskih tarifa, što je pratila i poruka predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da ova zajednica razmatra mogućnost veće kupovine američkog gasa. Tramp je naime tražio da to bude u iznosu koji bi na godišnjem nivou iznosio 300 milijardi dolara.
Šta se krije iza svega
Američki predsjednik Donald Tramp očigledno se koristeći carine kocka na veliko. Ali, prema ocjenama pojedinih analitičara, ovdje se zapravo ne radi o tarifama, već o pokušaju da se preoblikuje ekonomski model pod kojim je Amerika funkcionisala posljednjih 30, a možda i 80 godina.
(GLAS SRPSKE)
