BANjALUKA – Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je u intervjuu Srni da je namjera Srpske da do kraja godine pokrene investicioni ciklus vrijedan nekoliko milijardi maraka.
– Namjera nam je da kroz javne investicije u svim sektorima od energetike, elektroprenosa, auto-puteva, aerodoroma u Trebinju i mnogih drugih investicija koje treba da dođu, idemo u pravcu snažnog razvoja Srpske – naglasio je Višković.
On je naveo da će se u narednom periodu intenzivno raditi na realizaciji niza kapitalnih projekata od auto-puteva, hidrocentrala, aerodroma u Trebinju, banjskih lječilišta…
– Vlada kroz javne investicije u suštini želi da poveća i svoj BDP, da podigne ekonomsku snagu na veći nivo, jer su javne investicije motor i pokretačka snaga drugih stvari koje se vezuju za javne investicije, a to je zapošljavanje više ljudi, povećana potrošnja i prodaja robe… Sve to uticaće i na bolju ekonomsku sliku Republike Srpske – pojasnio je Višković.
On je naglasio da su prednosti javnih investicija činjenice da će domaći privredni subjekti imati više posla i više zaposlenih, a sa druge strane kroz “upumpavanje” tih sredstava u novčane tokove u Republici Srpskoj povećava se javna potrošnja, rast investicija i povrat direktnih i indirektnih poreza, zbog čega će budžet imati značajne benefite.
Govoreći o infrastrukturnim projektima, Višković je naveo da očekuje na jesen početak radova na izgradnji auto-puta Banjaluka-Prijedor.
On je podsjetio da je Vlada potpisala koncesioni ugovor prije dvije, tri godine, ali se kasnilo u dinamici zbog pandemije virusa korona, navodeći da je Vlada dobila uvjeravanje kineskog partnera da će u oktobru početi izgradnja ovog auto-puta.
Višković je naglasio da su u toku radovi na izgradnji auto-puta Beograd-Banjaluka, mosta na Savi, auto-puta Banjaluka-Gradiška….
– Kada je riječ o izgradnji puta Foča-Šćepan Polje, on se mora nanovo graditi. Put će biti izmješten i za to već postoji projekat koji je donirala EBRD kao pomoć za Republiku Srpsku uz posredstvo EU. To je investiciji od oko 75 miliona evra. Mi smo taj projekat kandidovali kao zajednički jer je od značaja za BiH i prihvaćen je. Sada očekujemo da se završe sve procedure, da uđemo u poziciju da obezbijedimo ta sredstva od EBRD kao finansijera i da idemo na raspisivanje tendera i izbor izvođača radova – pojasnio je Višković.
On je naglasio da je za Republiku Srpsku veoma važan i put od Broda na Drini prema Šćepan Polju.
– Na taj način želimo da tim putnim pravcem riješimo i Hercegovinu, jer planiramo da radimo novi put od Tjentišta, kanjonom Sutjeske do Drine i most preko Drine koji bi se spojio na put Brod na Drini – Šćepan Polje kako bi izbjegli kritični dio puta od Tjentišta prema Brodu na Drini. Ta dionica je, bez obzira na naše investicije i rehabilitaciju, veoma nesigurna zbog nestabilnog tla i često se dešava da teren klizi i za par mjeseci nakon što se uradi ponovo tone, puca i nastaju problemi – istakao je Višković.
On je rekao da je donesena odluka da se gradnjom te nove dionice koja bi se povezala na put Brod na Drini-Šćepan Polje na kvalitetan način riješi i putna kominukacija od Foče prema Gacku i dalje prema Hercegovini.
Očekuje se rast BDP-a
Kada je riječ o ekonomskoj situaciji u Srpskoj, Višković je rekao da se u narednom periodu očekuje značajno poboljšanje i rast BDP.
– Rast BDP za prvi kvartal ove godine je dva odsto, a 2020. godinu bio je minus 2,8 odsto. Kad se napravi nivelacija to je rast od 4,8 odsto što je već veliki uspjeh. Bilježimo i značajan rast prihoda, i direktnih i indirektnih, u budžet Srpske i zahvaljujući tome bili smo u poziciji da kreiramo zakonska rješenja o povećanju plata za određene budžetske korisnike (policija, zdravstvo, pravosuđe, izuzev sudija i tužilaca) koja su stupila na snagu 1. juna. Kroz podizanje neoporezivog dijela plate sa 500 KM na 700 KM, uspjeli smo da omogućimo i radnicima koji rade u realnom sektoru i onima koji nisu bili obuhvaćeni ovim povećanjem da osjete rast plata – naglasio je Višković.
On je dodao da očekuje od poslodavaca da izdvoje određena sredstva kako bi povećali plate svojih zaposlenih.
– Ekonomski pokazatelji za skoro šest mjeseci ove godine su dosta dobri s obzirom na sva dešavanja. Rast BDP koji imamo u prvom kvartalu ove godine i rast prihoda daju nam za pravo da možemo da realizujemo sve planirane projekte, jer imamo realne izvore finansiranja – istakao je Višković.
Kada je riječ o zapošljavanju, Višković je rekao da najnoviji podatak Zavoda za zapošljavanje pokazuje da je od 10. marta prošle godine do danas 5.007 ljudi više koji su dobili posao u odnosu na one koji su izgubili radno mjesto.
– Ovi podaci govore da je više nego jasno da je sve ono što smo radili dalo rezultate, iako to nije bilo lako ostvariti. Uz makismalno poštovanje prema našim građanima, ipak se mora primijetiti da nije sve tako crno kako pojedini mediji i političari žele da predstave. Ako pogledamo samo podatak o broju vozila, mi u Srpskoj svake godine imamo rast registrovanih vozila što je dobro, ali morao sam navesti tu činjenicu s obzirom da nas svaki dan pojedini mediji i opozicija ‘bombarduju’ lažima da je sve propalo, da nema života i slično. Niko ne kaže da je odlično, ali nije ni crno. Svi smo mi svjesni da ima ljudi koji teško živi i nastojimo da pomognemo koliko institucije to mogu – rekao je Višković.
On je naveo da argumenti i statistički podaci demantuju neistine koje širi opozicija.
-Neću da se upoređujem sa bilo kim, a posebno sa drugim entitetom, ali moram naglasiti da je naša plata veća nego u FiH u posljednjih godinu dana. To neće niko iz opozicije spomenuti, a do samo prije godinu ona je bila znatno manja u odnosu na drugi entitet – istakao je Višković.
Uspješna borba protiv pandemije
Govoreći o epidedmiološkoj situaciji, predsjednik Vlade je rekao da je činjenica da je virus korona i dalje među nama, ali je olakšavajuća okolnost da je u posljednje vrijeme znatno manji broj zaraženih.
– Manji broj zaraženih i proces imunizacije daju nam za pravo da bar u ovom ljetnom periodu možemo da planiramo neke stvari, da pokušamo bar donekle da se vratimo u stanje normale. Republički štab za vanredne situacije i Institut za javno zdravstvo zajedno kreiraju mjere zaštite, poštujući sve preporuke medicinske struke. Republika Srpska je sve vrijeme imali najliberarnije mjere u odnosu na zemlje u okruženju i svijetu, ali uvijek smo vodili računa da ne napravimo neku grešku i da ne skoči broj zaraženih zbog našeg propusta – naveo je Višković.
On je dodao da još niko nema procjenu do kada će pandemija virusa korona da traje i pred svima je pitanje šta se može očekivati na jesen.
– Svi bi mi voljeli da proglasimo kraj pandemije i da krenemo sa normalnim životom, ali i dalje se moramo pridržavati preporučenih mjera, moramo biti oprezni i funkcionisati u skladu sa tim. Takođe, u svakom momentu institucije moraju da budu spremne, da imaju dovoljno bolničkih kapaciteta, zaštitne opreme, lijekova. To moramo imati po svaku cijenu i ne smijemo nikada dozvoliti da nabavljamo u trenutku kada zatreba. Mi imamo svoj plan i dinamiku i redovno obezbjeđujemo sve što je neophodno zdravstvenim ustanovama. Tako smo radili sve vrijeme pandemije i htio neko da prizna ili ne napravili smo epohalne poteze u zdravstvenom sistemu. Nijednom se nije desilo da nemamo respiratora, kiseonika, bolnički krevet, zaštitne opreme, potrebnih lijekova. Svu potrebnu opremu smo obezbijedili i veoma brzo reagovali na svaki proces tokom pandemije – naglasio je Višković.
On je istakao da je od početka pandemije do danas za različite namjene izdvojeno 247 miliona maraka.
– U početku je isplata išla preko Fonda solidarnosti, a potom posredstvom Kompenzacionog fonda. To su značajna sredstva i volio bih da vidim razne kritičare koji samo kritikuju kako bi se oni snašli u ovoj pandemiji koja je zahvatila cijeli svijet i gdje su zdravstveni sistemi bili u veoma teškim situacijama – rekao je Višković.
Navodeći da su institucije Srpske maksimalno radile na spašavanju i zaštiti ljudskih života, Višković je naveo podatak da samo jedno liječenje pacijenta na respiratoru košta nekoliko desetina hiljada evra.
– Kako se prolazili dani i mjeseci, sve češće smo imali pacijenata koji su morali da provedu na bolničkom liječenju i po mjesec dana, a u jednom momentu u martu smo imali 1.500 kovid pacijenata u zdravstvenim ustanovama širom Republike Srpske. Mi smo uspjeli svima da obezbijedimo svu potrebnu njegu, napravili smo nove objekte… Ogroman trud je uložen u borbu sa pandemijom, kako republičkih institucija tako i zdravstvenih radnika, ali i građana koji su bili izuzetno savjesni i poštovali mjere na čemu smo im veoma zahvalni – naglasio je Višković, izrazivši žaljenje zbog ljudi koji su izgubili bitku sa virusom korona.
On je podsjetio i da je, prema podacima kojima raspolaže, samo Republika Srpska obezbijedila banjski oporavak kovid pacijentima.
– Prema informacijama ljudi iz struke, to predstavlja značajnu pomoć ljudima u oporavku nakon preležane infekcije virusom korona, a svakako je veoma bitna činjenica da je to besplatano za naše građane, jer sve ide na teret Fonda zdravstvenog osiguranja – istakao je Višković.
Sredstva od prodaje obveznica
Govoreći o značaju Strategije upravljanja javnim finansijama Srpske za period od 2021. do 2025. godine, koji je Vlada nedavno usvojila, Višković je naglasio da je to jedan od ključnih dokumenata koji jasno i decidno, kroz pet, šest ciljeva, propisuje kako treba svi da se domaćinski odnose prema finansijama.
– Kroz ovaj dokument jasno smo napisali ko je nosilac kojih poslova i ko je odgovoran. Mi smo svjesni da obveznice koje su emitovane na Bečkoj berzi 2017. godine moraju da se vrate 2023. Isto tako i obveznice sa Londonske berze moramo da vratimo 2025. godine. Kroz tu strategiju je sve definisano i znaju se izvori sredstava i prihodi, a kada dođe vrijeme za vraćanje kredita zna se iz kojih sredstava se vraća. Tu oblast smo uredila sistemski i na taj način vodimo računa o svakoj marki koja dođe u Republiku Srpsku – istakao je Višković.
Govoreći o saradnji sa MMF-om, premijer Srpske je rekao da je nedavno održan sastanak sa delegacijom Misije MMF-a u BiH na kojem je analizirano šta je Srpska uradila u proteklom periodu.
– Dobili smo pohvale za sve poteze koje smo preduzeli, a novi aranžman nismo dobili ne zato što nismo spremni da provedemo neku reformu već zato što ne želimo da urušimo suverenitet Republike Srpske. Ne želimo da u finansijski dio uplićemo politiku i zato smo izašli na Londonsku berzu. Svi su očekivali da će Republika Srpska pasti na koljena i da će morati da potpiše sve što se stavi na papiri jer nema drugi izlaz. Igrali su na kartu da nama taj novac treba i da ćemo pristati na sve. Tome su se radovali i naši dragi prijatelji iz Srpske koji sve kritikuju i onda je nastala panika kada smo izašli na Londonsku berzu i nabavili potrebna sredstva – rekao je Višković u intervjuu Srni.
On je naveo da je Srpskoj tada pomoglo i Ministarstvo finansija Srbije koje je dalo instrukcije, savjete i upute kako izaći na svjetsko finansijsko tržište.
– Kada smo uspjeli izaći na Londonsku berzu dobili smo pohvale i Srbije i Crne Gore i svih ljudi iz struke, osim naših dušebrižnika koji su danima pričali da je visoka kamatna stopa, a ona je ista kao i ona iz 2017. koju smo imali na Bečkoj berzi. Tada nisu to kritikovali, a sada kada nisu znali više šta će onda su počeli sa kritikama. Pri tome neće da kažu koliku je kamatnu stopu imala Srbija kada je prvi put izašla na berzu, Rusija Turska, Estonija, Litvanija, Crna Gora, Makedonija… Mnogo veću nego Srpska – rekao je Višković.
On je pojasnio da je finansijski bonitete ili rejting Republike Srpske isti kao i BiH – B3, a kada su finansijski stručnjaci radili bonitet Srpske za izlazak na Berzu njeno ukupno zaduženje i ekonomski pokazatelji dobili su najveće ocjene, a najmanji na administrativno uređenje BiH.
– Da li neko misli da se može doći na Londonsku berzu i prodavati magla? Kupci naših obveznica su provjerni ljudi u svijetu biznisa i oni danas širom svijeta trguju njima. Time je Republika Srpska postala poznata u svijetu i izašla na međunarodno finansijsko tržište, a dežurni kritičari kritikuju samo zbog politikanstva i pokušaja prikupljanja jeftinih političkih poena – naglasio je Višković.
Višković je ponovio da su sva sredstva od prodaje obveznica na računima Reublike Srpske i prema njima će se odnositi domaćinski, ona su ušla u ukupni javni dug, a priče koje plasira opozicija su apsolutno neutemeljene i bez ijednog argumenta.
Na pitanje da li je BiH prepreka razvoju i napretku Republike Srpske, Višković je potvrdio da se nažalost mora složiti sa tom činjenicom, a to, između ostalog, potvrđuje i podatak da je Srpska imala lošiji rejting na Londonskoj berzi upravo zbog BiH.
– Takođe, najnoviji dokaz koji je ide u prilog toj tvrdnji jeste i prašina koja se digla iz drugog entiteta zbog izgradnje Buk Bijele. Mi smo 50, 60 godina od prve ideje o ovom istorijskom projektu došli u situaciju da, zajedno sa Srbijom, možemo da to i realizujemo, ali druga polovina BiH digla je galamu da to spriječi – naglasio je Višković.
On je upitao kakva je razlika između Drine u Foči i Neretve u Mostaru, s obzirom na to da su federalna i kantonalne vlade u proteklom periodu donijele više od 200 koncesija.
– Nama nije palo na pamet da osporavamo nijednu koncesiju na Neretvi, ni na rijeci Bosni. Ovog trenutka u koncesionoj proceduri je sedam koncesija u FBiH, pet na Bosni i dvije na Neretvi, za izgradnju hidrocentrala. Ako Ustavni sud BiH kaže da su vode državna imovina, da li su onda Bosna i Nerteva državna imovina? Kako jedni aršini vrijede za jedne, a drugi za druge. Drina u Foči nije državna granica, ona je granica na potezu od Bajine Bašte do Zvornika i sutra ako se bude gradila srednja Drina u okolini Bratunca to je u naldežnosti Komisije za koncesije BiH i niko u Republici Srpskoj to ne spori. Naravo da će za to trebati saglasnost i Srpske i FBiH i Komisije za koncesije BiH i Srbije – pojasnio je Višković.
On je upitao zašto se onda Srpskoj neko miješa u Foči gdje je najbliža državna granica udaljena oko 20 kilometara od mjesta gradnje Buk Bijele.
– Sve to pokazuje da je BiH nama opetrećenje i nisam srećan zbog toga. Zato pozivam drugi entitet da se dozovu pameti i da radimo da BiH napravimo funkcionalnom. Ako mi ne smetamo vama, nemojte ni vi nama. Mi smo teritorijalno podijeljeni entitetskom liniji, po teritorijalnom principu i zašto da pravimo probleme jedni drugima. Nismo mogli da živimo skupa, vodio se rat, dobili smo Dejton, imamo BiH koja je dejtonski uređena, zašto 30 godina od ratnih dešavanja ne možemo da živimo kao dobre komšije nego i dalje živimo po onoj narodnoj “neka komšiji crkne krava” – rekao je Višković.
On je naglasio da će koristi od izgradnje HE “Gornji horizonti” gdje je Buk Bijela, Foča i Paunci, imati i BiH i drugi entitet, navodeći primjer da će se željezo za gradnju kupovati u Zenici, građevinski materijal će se nabavljati u oba entiteta, biće otvorena nova radna mjesta za sve, energetska stabilnost BiH biće poboljšana, ispuniće evropske direktive da ima što više zelene enrgije…
– Sve su to benefiti za oba entiteta i ne vidim šta je problem? Zato što gradimo sa Srbijom? Da li se tako gradi BiH? Ne gradi, naprotiv, samo se razgrađuje – konstatovao je Višković.
On je upitao da li se time šalje poruka da za nas iz Republike Srpske nema mjesta u BiH, te da se onda postavlja pitanje ko je protiv BiH – mi ili oni?
– Oni koji se kunu u BiH čine sve da je sruše, a da im je stalo do BiH znali bi kako da privole Srbe i Hrvate da živimo zajedno. Veoma je simptomatično da od tri naroda u BiH dva nisu zadovoljna, a bošnjački lideri misle da su oni u pravu. Kako su oni u pravu kad dva od tri naroda nisu zadovoljna BiH ovakvom kakva jeste. Bošnjaci misle da samo oni polažu prava na BiH, da je BiH Bogom data njima i njima pripada. Svi mi znamo ko nam je pradjed, djed, otac, znamo svoje porijeklo i to nam niko ne može i neće oduzeti. Naša djedovina je samo naša i tako će ostati – poručio je Višković.
(GlasSrpske)
