U četvrtak slavimo Vavedenje Presvete Bogorodice: Evo šta je strogo zabranjeno raditi na ovaj praznik

U četvrtak SPC i vjernici proslavljaju veliki praznik posvećen Bogorodici, a riječ je o Vavedenju Presvete Bogorodice, momenat kada su ostarjeli roditelji trogodišnju Bogorodicu odveli u hram.

Ana je, prema predanjima, Mariju rodila u sedamdesetim godinama uz Božji blagoslov. Prije nego što je ostala trudna, Ana i Joakim su se zavjetovali da će, ukoliko budu imali potomstvo, dati svoje dijete u hram. Tako je još u svojoj trećoj godini Marija uvedena u hram u Jerusalimu, gdje ju je na ulazu dočekao otac Svetog Jovana Preteče, prvosveštenik Zaharije.

On ju je postavio na prvi od dvanaest stepenika koji su vodili u najsvetiji dio, nazvan Svetinja nad svetinjama. Marija se na ostale stepenike popela sama, iako je to bilo teško i odraslim ljudima.

To je zapravo događaj koji 4. decembra proslavljamo kao Vavedenje, odnosno ulazak Presvete Bogorodice u hram. Vavedenje je i slava manastira Hilandara.

Marija je u hramu ostala devet godina. Pošto su joj u međuvremenu umrli roditelji, sveštenici su odlučili da je udaju za 80-godišnjeg udovca Josifa, koji je već imao odraslu djecu.

Tako su, prema predanju, zadovoljeni strogi propisi koji ne dozvoljavaju da djevojka ostane djevica do kraja života, već je svaka morala da se uda. Marija je živjela u Josifovoj kući kao što je živjela u hramu, tako da je ona bila prva monahinja - ona koja je život zaveštala Bogu.

Ona je zaista do kraja svog svjetovnog života bila Prečista.

Stari običaji nalažu da se ovog dana strogo svetkuje, da se dan provede u molitvi i miru, dok se mnogi upravo na Vavedenje pričešćuju, pošto praznik "pada" u vrijeme božićnog posta.

Srpska pravoslavna crkva kaže da se ovog dana može jesti riba, jer je to toliko veliki praznik da može u svim situacijama da se praznuje. Nikako nije dozvoljeno da se ovaj veliki praznik ne posti.

(atv)