Postoji izreka da “riječ može i da rani i da izliječi”. Sutra, 23. oktobra, pravoslavni vjernici obilježavaju praznik Svetog apostola Jakova, brata Gospodnjeg – sveca koji je životom i mučeničkom smrću pokazao koliko je snaga vjere jača od svake ljudske riječi.
Na ovaj dan, prema narodnom vjerovanju, žene posebno treba da se prisjete važnosti praštanja i smirenosti, a običaj nalaže – umjesto praznih riječi, da u tišini učine nešto dobro.
Ko je bio Sveti Jakov, brat Gospodnji
Sveti apostol Jakov bio je prvi episkop Jerusalima i jedan od onih koji su neposredno svjedočili o Hristovom vaskrsenju.
Zvali su ga “bratom Gospodnjim” jer je bio sin pravednog Josifa, iz prvog braka, a vremenom je postao stub prve hrišćanske zajednice.
Njegova Poslanica Jakovljeva i danas se čita kao jedan od najvažnijih tekstova o vjeri i djelu – jer Jakov je govorio da vjera bez djela ne vrijedi ništa.
Stradao je zbog svoje postojanosti: odbio je da se odrekne Hrista, bio bačen sa hrama i kamenovan. Predanje kaže da je umro moleći se za svoje mučitelje, izgovarajući posljednje riječi: “Gospode, oprosti im, jer ne znaju šta čine.”
Običaji na Jakovdan: Praštanje i čuvanje jezika
U srpskom narodu, Jakovdan je poznat kao dan kada se “prašta zlim jezicima”.
Vjernici vjeruju da je upravo tog dana potrebno oproštanjem očistiti dušu od klevete i ogovaranja, jer svaka izgovorena riječ nosi težinu.
Žene su, prema starom običaju, u ranu zoru prale lice hladnom vodom — ne “da otjeraju duhove”, kako to često netačno pišu portali, već da simbolično “operu sve što su rekle ili čule što ne priliči”, da u novi dan uđu s čistim mislima.
Takođe, običaj je da se u kući ne raspravlja, da se govori blago i da se pomiri s onima s kojima ste u svađi. Vjeruje se da svaka riječ izgovorena s ljutnjom na ovaj dan može donijeti nemir koji traje cijele zime.
(GLAS SRPSKE)
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber, Tiktok
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:
