Ljetni mjeseci donose duge sunčane dane, ali i povećan rizik za našu kožu. Pretjerano izlaganje UV zracima može uzrokovati opekotine, ubrzano starenje kože, pa čak i ozbiljna oboljenja poput melanoma. Svake godine, u sklopu evropske javno-preventivne kampanje “Euromelanoma“, JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina organizuje preventivne preglede mladeža, kao dio borbe protiv melanoma i drugih kožnih tumora. O tome kako pravilno zaštititi kožu od sunca i na šta posebno obratiti pažnju govori specijalista dermatovenerologije dr Mirica Stojsavljević, šef Odsjeka za dermatovenerologiju u JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina.
Zašto je važno da se koža štiti od sunca i koliko su UV zraci zaista opasni?
Koža je naš najveći organ, najizloženija je suncu i kao takva i najosjetljivija na sunce. UV zraci oštećuju DNK (genetski materijal normalne ćelije), utiču na imuni sistem i stvaranje slobodnih radikala. Ta oštećenja naš organizam uglavnom popravlja svojim mehanizmima. Međutim, ukoliko su ta oštećenja česta i mnogo ih ima, može se desiti da organizam ne uspije da popravi sva oštećenja, te se javljaju mutacije u ćelijama, što ima za posljedicu stvaranje atipičnih odnosno tumorskih ćelija. One se vrlo brzo razmnožavaju, mnogo brže nego normalne ćelije, te nastaje tumor.
Koje su najčešće kožne promjene koje nastaju usljed prekomjernog izlaganja suncu?
Neposredno nakon prekomjernog izlaganja suncu nastaju promjene na koži u vidu crvenila, topline i svraba, a u zavisnosti od toga koliko ste dugo bili izloženi suncu, nezaštićeni, javlja se bol, otok i vodeni mjehurići na koži. Kod nekih ljudi mogu se razviti i različite alergijske reakcije na koži. Isto tako, tokom godina razvijaju se dugotrajne posljedice pretjeranog izlaganja suncu kao npr.: sunčane pjege, staračke pjege, prerano starenje, imunosupresija, zatim aktiničke keratoze koje predstavljaju potencijalne prekanceroze i kao najozbiljnije posljedice to su različiti oblici maligniteta kože kao što su bazocelularni karcinom, spinocelularni karcinom i melanom.
Koje su najugroženije grupe kada je u pitanju oštećenje kože od sunca?
Svako može dobiti opekotine od sunca. Ali ipak ćemo izdvojiti najugroženije grupe:
• Mala djeca i starije osobe
• Osobe svijetle puti
• Osobe sa svijetlom kosom, pogotovo sa prirodno crvenom kosom
• Osobe koje koriste lijekove koji povećavaju osjetljivost kože na sunce, kao što su: nesteroidni protivupalni lijekovi poput ibuprofena ili naproksena, antibiotici poput hinolona, tetraciklina i sulfonamida, antimalarici poput hlorohina zatim amiodaron, griseofulvin, psoraleni (za psorijazu, vitilogo, ekceme…), tiazidi (hipertenzija) ili fenotiazini (antipsihotici).
Kako pravilno odabrati kremu za sunčanje na šta obratiti pažnju na deklaraciji?
• SPF 50
• Krema mora da pruža zaštitu i od UVA i od UVB zraka, a po mogućnosti i da ima i IR-A filter zaštite od sunca
• Kreme za sunčanje dolaze u obliku losiona, krema, gelova, sprejeva, masti i rijetko u obliku voskova u stiku. Različite formule odgovaraju različitim tipovima kože ili dijelovima tijela. Na primjer, krema može da bude bolja za suvu kožu, dok gel može da odgovara masnoj koži. Vosak u stiku može da bude lakši za nanošenje oko očiju, a sprejevi su često lakši za nanošenje kod djece.
• Prilagodite kremu svom tipu kože.
Na primjer: Ako imate suvu kožu, potražite kremu koja sadrži dodatne hidratantne sastojke. Ako imate masnu ili kožu sklonu aknama, preporučuju se kreme koje su nekomedogene (ne zapušavaju pore) i bez ulja su. Za osjetljivu kožu, kreme bez mirisa i hipoalergogene. Postoje i kreme namjenjene zrelijoj koži, sa sastojcima koji pružaju dodatnu njegu.
• Koristiti kreme koje odgovaraju starosnoj dobi
Na deklaraciji obratiti pažnju na sljedeće – da su dermatološki testirane, hipoalergogene, bez parabena i umjetnih mirisa, i po mogućnosti ekološki prihvatljive.
Koji SPF preporučujete odraslima, a koji djeci?
Za sve skupine SPF 50+
Koliko često bi trebalo nanositi kremu za sunčanje dok smo na suncu?
Nanijeti kremu najmanje 15 minuta prije izlaganja suncu, nanositi je svaka 2 sata, a nakon kupanja u moru, bazenu i sl. ponovo namazati kremu bez obzira što na njoj piše da je vodootporna.
Osim kreme koje još mjere zaštite od sunca biste preporučili?
• Ne izlažite se suncu u periodu od 11 – 16 h.
• Prvih dana sunčanja postepeno se izlažite suncu
• Nosite šešir širokog oboda i sunčane naočare sa UV zaštitom.
Kakav je Vaš stav o upotrebi solarijuma?
U svim studijama nedvosmisleno je utvrđeno da je jedan od najvažnijih riziko-faktora povremeno, a intenzivno izlaganje UV zracima koji potiču i iz prirodnih i iz vještačkih izvora tj. solarijuma. Naime, evidentan je porast oboljelih od različitih maligniteta kože, pogotovo kod mladih ljudi. Utvrđeno je da solarijum za 75% povećava rizik od pojave maligniteta kože kod mladih osoba, pogotovo je štetan u maloljetnom periodu. Čak i jedna ekspozicija je dovoljna da izuzetno poveća rizik od raka kože. Solarijumi emituju 20 x veću UV radijaciju nego što je to u podne, u Australiji, u ljetnom periodu. Preplanulost dobijena u solarijumu daje SPF 2 ili 3 te se ne smije koristiti u svrhu pripreme za sunčanje. U nekim evropskim zemljama postoje tzv. “self-solarijumi” u koji mogu ući i djeca bez ikakve kontrole. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je solarijum obilježila kao kancerogen za ljude (klasa I) i uvrstila ga u kategoriju najvećeg rizika za rak kože.
Kako prepoznati prve znake oštećenja kože i kada se javiti ljekaru?
Crvenilo, bol i otok na koži neposredno nakon intenzivnog izlaganja suncu.
Ponavljana pojava osipa na koži nakon izlaganja suncu.
Pojava čudnih „mladeža“ na koži, brz rast i promjene u izgledu postojećih mladeža, pojava „ranice“ na koži koja ne zarasta više mjeseci.
Koje su dugoročne posljedice hroničnog izlaganja suncu bez zaštite?
Prošireni kapilari, sunčane pjege, prerano starenje, zatim aktiničke keratoze iz kojih može da se razvije spinocelularni karcinom i kao najozbiljnije posljedice to su različiti oblici maligniteta kože kao što su bazocelularni karcinom, spinocelularni karcinom i melanom.
Koje su najčešće zablude i pitanja u vezi sunčanja ( neki primjeri)?
• Sunce je opasno samo između 10 i 16h
UV zraci su prisutni tokom cijelog dana, ali im je intenzitet nešto manji ujutru i kasno poslijepodne. Međutim, to ne znači da se možete izlagati suncu prije 10 h ili poslije 16 h bez zaštite.
• Sunce nije opasno kada je oblačno
UV zračenje opasno je i po oblačnom vremenu, jer se zraci probijaju i kroz oblake, naročito ako sjedite kraj mora ili jezera. Zraci se odbijaju od površine vode te su intenzivniji nego inače, te se i tada preporučuje nanijeti kremu svaka 2 sata.
• Zaštitu od sunca potrebno je primjenjivati samo na ljetovanju
Čak i ako ćete ljeto provesti radeći u gradu ili sjedeći u hladu, ne zaboravite da se UV zrake probijaju kroz oblake i staklo i da se reflektuju od površina. Prema tome, zaštita je uvijek potrebna za otkrivene dijelove tijela
• Sunce liječi bubuljice
Prilikom sunčanja koža zadebljava da bi se odbranila od UV zračenja te se na taj način bubuljice potiskuju dublje u kožu. Mislite da je problem riješen, ali na kratko, jer one će se vratiti, možda i u gorem obliku, vrlo brzo nakon prestanka intenzivnog izlaganja suncu.
• Ukoliko je krema vodootporna, ne mora se nanosti ponovo nakon kupanja
Ako je krema vodootporna, ne znači da će vas štititi cijeli dan, vodootporna je da bi vas štitila dok ste u vodi. Kada izađete ipak se dio kreme sprao u vodi i još pri tome vjerovatno ćete dio obrisati peškirom. Savjet je – mažite se obavezno nakon izlaska iz vode.
• Bilo koja odjeća blokira sunčeve zrake
Nije svejedno kakva je odjeća kada je u pitanju zaštita od sunca. Odjeća tamnije boje apsorbuje više UV zraka, tako da pruža veću zaštitu od sunca u odnosu na odjeću svijetlije boje. Isto tako, tkanine sa čvrstim, gustim tkanjem daju veću zaštitu od tankih, laganih tkanina sa labavim tkanjem.
Da li ljudi tamnijeg tena mogu biti bezbrižniji kada su u pitanju UV zraci?
Koža ljudi bijele rase ima sposobnost stvaranja manje količine melanina u odnosu na kožu ljudi crne rase. Ipak, prirodno tamnija put ne znači i potpunu zaštitu od sunca, te takvu kožu treba isto tako štititi.
Da li kreme sa visokim SPF „sprečavaju tamnjenje kože“ ili samo štite?
UV zračenje uzrokuje oštećenje epiderma odnosno površnog sloja kože. Organizam se bori protiv tih oštećenja proizvodeći melanin – pigment koji koži daje boju. To je ono od čega dobijamo preplanuli ten. Kreme za sunčanje djeluju tako da blokiraju UV zračenje te sprečavaju oštećenje kože pa samim tim i tamnjenje kože.
Dr Mirica Stojsavljević, specijalista dermatovenerologije u bijeljinskoj bolnici “Sveti Vračevi”
(Izvor: Bolnica “Sveti Vračevi”)
Moja Bijeljina
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber, Tiktok
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:
