Vjernici Srpske pravoslavne crkve obilježavaju dan posvećen čak četiri velika sveca – Prepodobnog Pavla Tivejskog, Prepodobnog Gavrila Lesnovskog, Prepodobnog Jovana Kuščnika i svetog mučenika Pansofije.
Čitav januar je mjesec bogat praznicima, a ovaj datum posebno se ističe kao dan molitve, duhovnog podviga i svetih priča koje podsjećaju vjernike na snagu vjere i molitve.
Prepodobni Pavle Tivejski
Prepodobni Pavle Tivejski – asketa koji je od bogatstva izabrao duhovno blago. Pavle je rođen u bogatoj porodici u Donjoj Tivi Misirskoj, u vrijeme vladavine cara Dekija. Naslijedio je dio imanja svojih roditelja, ali kada mu je zet prijetio da će ga prijaviti kao hrišćanina ako mu ne ustupi imanje, Pavle je sve dao sestri i zetu. Povukao se u pustinju, gdje je živio asketskim životom – bez udobnosti, bez raskoši, posvećen molitvi i duhovnom uzdizanju.
Njegova svetost bila je toliko očigledna da se pred njim i veliki sveti Antonije Veliki osjećao grešnim. Pavle je svojim primjerom pokazao da istinska duhovna snaga leži u odricanju i potpunoj predanosti Bogu, a ne u materijalnom bogatstvu.
Prepodobni Jovan Kuščnik – svetac koji je pobijedio đavola
Priča o Jovanu Kuščniku možda je jedna od najdirljivijih i najčešće spominjanih u pravoslavnom predanju. Jovan je rođen u Carigradu, u imućnoj porodici vizantijskih plemića, za vrijeme cara Lava I. Još kao dijete, odlučio je da odbaci plemićki život i posveti se Bogu. Zajedno sa monahom pobjegao je u manastir u Maloj Aziji, gdje je proveo šest godina u strogoj molitvi, postu i poslušnosti igumanu.
Međutim, đavo ga je iskušavao. Jovan je imao priliku da se vrati bogatstvu i porodičnom domu, a u snovima i viđenjima pojavljivali su se nagovori da odustane od monaštva. Nakon devet dana i noći iskušenja, Jovan je odlučio da ode roditeljima, ali se vratio prerušen kao prosjak. Tri godine je živio u dvorištu svojih roditelja, ne želeći da se predstavi, prepuštajući se milosti slugu koji su mu davali ostatke hrane.
Kada su ga roditelji konačno prepoznali, on je odbio da se vrati kući, jer je znao da je time spašen od đavoljeg iskušenja i njegova i duša njegovih roditelja. Preminuo je oko 450. godine, ostavljajući pouku o moći molitve i vjere: Bog čuje molitve, a ispunjenje dolazi onda kada je za vjernike najpodesnije.
Na današnji dan izgovorite ovu molitvu:
Kao nezalaznu svjetlost mislenog Sunca, hvalimo te u pjesmama mi koji smo se sabrali danas. Zasjao si onima koji bjehu u tami bezumlja i sve si ih uzveo ka božanskim visinama, ukrasu Divejeva, sveti, čvrsti temelju otaca i isposnika.
Prepodobni Gavrilo Lesnovski – život u službi vjere i hramogradnja
Gavrilo Lesnovski rođen je u 10. vijeku kod Krive Palanke u bogatoj porodici. Oženio se djevojkom carskog roda, koja je umrla mlada, a tada je odlučio da se zamonaši. Gavrilo je podigao hram posvećen Svetom arhangelu Mihailu i postao njegov iguman, ostajući upamćen kao čudotvorac za života i po smrti. Njegov život pokazuje kako duhovni poziv i posvećenost mogu biti snažniji od svake lične tragedije.
Sveti mučenik Pansofije – posvećenost vjeri do posljednjeg daha
Pansofije je bio sin aleksandrijskog prokonzula Nila. Sav imetak je ostavio kako bi se posvetio vjeri. Podvizavao se 27 godina, a u vrijeme cara Dekija bio je šiban zbog svoje hrišćanske vjere sve do smrti. Njegova istrajnost i odanost vjeri, uprkos teškim mukama, pokazuje šta znači biti spreman da se podnese svaka žrtva za vjeru.
(GLAS SRPSKE)
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber, Tiktok
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:
