Prijetnje ustavnom poretku u BiH dolaze s jedne strane, RS, rekao je Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, za kojeg su predstavnici Ruske Federacije i Kine, tokom njegovog predstavljanja izvještaja Savjetu bezbjednosti o stanju u BiH, rekli da je nelegalan.
On je, međutim, dodao da opasni izazovi po BiH dolaze i iz drugih dijelova zemlje.
“Fraza originalan Dejton koju često koriste u RS, otkriva nepoštovanje Ustava. Promjene ustavnog poretka ne mogu se činiti jednostrano, nego samo kroz parlamentarne odluke. Moraju se poštovati odluke Ustavnog suda BiH i dejtonski principi”, rekao je on.
Dodao je da je više puta pozivao na razgovore o ustavnom sistemu, ali da nije dobio nikakav odgovor iz RS, te da RS usvaja zakone koji mogu ugroziti ustavni temelj BiH, podsjećajući na odluke koje je donijela Narodna skupština RS.
Takođe je ustvrdio da je RS željela odbiti saglasnost za indirektne poreze, pravosuđe, ali i vojsku.
“Ovi pokušaji mogu biti zaustavljeni uz pomoć međunarodne zajednice. Vodeća partija u Vladi RS poziva na mirno razdruživanje u BiH i zakonski definiše RS kao nezavisnu unutar dejtonske BiH”, rekao je Šmit uz napomenu da je mirno razdruživanje nemoguće u regionu zapadnog Balkana.
Naglasio je da je uloga Dejtona da se čuvaju prava tri konstitutivna naroda i ostalih građana u BiH.
Istakao je da je međunarodna zajednica pokazala da je spremna i da primijeni sankcije, ali je dodao i da je on spreman za dijalog po svim važnim pitanjima u BiH.
“Nije postignut ni sporazum o izbornoj reformi uprkos višegodišnjim nastojanjima koje su pomogli SAD i EU”, rekao je on i dodao da će izbori biti održani u periodu koji je za to određen uprkos tome što nema dogovora.
Dodao je da je vodio razgovore i sa predstavnicima Srbije, Hrvatske i Mađarske oko ovih pitanja, te je istakao da je važno stvoriti uslove za ostanak mladih u BiH.
“U zavisnosti od toga kako međunarodna zajednica odluči dalje da djeluje, to će imati uticaja na cijeli zapadni Balkan. Pokazali smo odlučnost, ali smo voljni i da vodimo dijalog”, rekao je Šmit.
Ocijenio je da je važno da ostanu dejtonske institucije kako bi se mogao voditi dijalog.
Dejm Barbara Vudvord, ambasadorica UK-a u BiH, je rekla da je njena zemlja zabrinuta zbog djelovanja lidera u RS, koji je zaprijetio da će rasformirati vojsku i druge institucije što bi, kako je rekla, defakto dovelo do secesije i ugrozilo mir i napredak.
“Važnije je sada nego ikada da SB nastavi svoju podršku Dejtonskom sporazumu, uključujući i visokom predstavniku i za EUFOR”, rekla je ona i pozvala na konstruktivni dijalog.
Takođe je istakla da podržava teritorijalni integritet BiH, i podsjetila da je njena zemlja već objavila određene sankcije.
Kritikovala je Rusiju i Kinu, iako ih nije navela imenom, da svojim akcijama ne brinu za dobrobit građana BiH već da žele destabilizaciju.
Predstavnica Francuske je rekla da postupci RS predstavljaju nazadak ali je i izrazila razočaranje što nije došlo do izborne reforme u BiH.
Predstavnik Kine je rekao da su predstavnici RS javno istakli da se zalažu za mir i teritorijalni integritet, i dodao da je kineska pozicija jasna kada je u pitanu suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
Što se tiče visokog predstavnika, istakao je da je on imao svoju ulogu, ali da BiH treba sada da nađe put ka punom suverenitetu, te je istakao da je Kina prijatelj BiH.
“Biranje strana izvana neće pomoći u uklanjanju razmimoilaženja između etničkih grupa u BiH kao ni uvođenje unilatelarnih sankcija koje nemaju osnova u međunarodnom pravu. One mogu dalje doprinijeti tenzija i dodatno zakomplikovati situaciju”, rekao je on.
Naglasio je da Kina podržava sve ono oko čega se dogovore domaće strane i pozdravlja ulogu Srbije i Hrvatske. Izrazio je nadu da će misija EUFOR i dalje nastaviti da igra konstruktivnu ulogu u obezbjeđivanu sigurnosti i stabilnosti u zemlji.
Predstavnica Rusije je naglasila da Rusija žali što je kriza u BiH produbljena i predstavila je i izvještaj Vlade RS koji je ona podnijela Savjetu bezbjednosti.
Istakla je da se Rusija zalaže za teritorijalni integritet i suverenitet BiH koja se sastoji od tri naroda i dva entiteta.
“Konstitutivni narodi sve teže uspijevaju da pronađu zajednički jezik, a dejtonski ideali o kompromisu i konsenzusu su gotovo nestali iz vida”, rekla je ona.
Izrazila je zabrinutost zbog trendova da se, kako je rekla, ide ka centralizaciji zemlje na osnovu većinske bošnjačke grupe, a na štetu druga dva naroda.
Istakla je i da je nepostizanje izborne reforme pokazalo da se ne uzimaju u obzir interesi i volja svih u BiH što je nazvala velikim kršenjem Dejtona i to od strane zapadnih sila.
Dodala je da je prisustvo Šefika Džaferovića nije usaglašeno i nije urađeno u skladu s procedurama u BiH.
Ona je optužila bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka da je nametanjem zakona o negiranju genocida proizveo političku krizu.
“Praksa uvođenja ilegalnih sankcija protiv pojedinih bh. predstavnika, pritisak i ucjene, postaju sveprisutni. Ovo je dio daljeg urušavanja dijaloga u BiH. Ovo će dovesti do otežavanja normalizovanja situacije i jačanja socijalnog i ekonomskog razvoja”, rekla je ona i optužila strance za razgradnju Dejtona i pozivaju da se s nezavisnom državom u BiH prestane eksperimentisati.
OHR je prozvala destruktivnim, i naglasila da je ta institucija izgubila i posljednji trag nepristrasnosti kroz nametanje nelegalnih odluka i ponovila stav ruskog ambasadora Vasilija Nebezje da je ta pozicija idalje nepopunjena, a da je Kristijan Šmit privatni građanin, a ne visoki predstavnik.
Osudila je napade na ambasadora Rusije u BIH Igora Kalabuhova, te je ustvrdila da situacija u Ukrajini nema nikakve veze s situacijom u BiH.
“Vjerujemo da je potrebna iskrena diskusija o zatvaranju OHR jer je iscrpio svoju funkcionalnost”, rekla je ona.
Što se tiče operacije EUFOR Altea, naglasila je da je udvostručen broj pripadnika ove misije bez dogovora i usaglašavanja, a trupe i naoružana vozila na bh. ulicama su, kako je istakla, izazvali strah kod građana.
“Takvo ponašanje nas navodi da ozbiljno razmislimo o dodanoj vrijednosti koju prisustvo EUFOR ima u BiH jer je od izvora stabilnosti postao sredstvo zastrašivanja i političkog konfrontiranja što je neprihvatljivo i opasno”, rekla je ona.
Što se tiče izbora, naglasila je da je potrebno da oni odražavaju volju građana BiH, a da prestane strano miješanje.
Linda Tomas Grinfild, američka ambasadorica u UN-u i predsjedavajuća Savjetom bezbjednosti UN-a, je rekla da SAD podržavaju Šmitov izvještaj te je naglasila da je njegovo prisustvo u skladu s mandatom Savjeta bezbjednosti i da je uradio odličan posao.
Rekla je da Dejtonski sporazum idalje ostaje vitalan za održavanje mira i bezbjednosti u BiH jer čuva bebjednost i suverenitet BiH.
“Ali kao što smo mogli čuti, ovaj teško obezbijeđen mir je ponovo ugrožen. Slažemo se s procjenom visokog predstavnika da je to opasan put za sve građane BiH i region. Lokalni politički lideri koriste zapaljiv jezik, prijete bojkotom izbora, i ne žele da se bore protiv korupcije. SAD osuđuju takvo ponašanje”, rekla je ona, posebno se osvrnuvši da postupke Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva.
Rekla je da se vlasti RS žele povući iz legalnog sistema BiH i uspostaviti paraleleni sistem.
“Ovakvo ponašanje je nedemokratsko, eskalirajuće i nije u duhu ni slovu Dejtona. Ono ugrožava prosperitet cijele zemlje i njenih građana. Pozivi na opstrukciju izbora i kreiranje novih teritorijalnih jedinica od strane hrvatskih lidera u BiH je takođe opasno i može ugroziti mir”, rekla je ona.
Dodala je da su svi “etnonacionalistički lideri”, uključujući i bošnjačke, odabrali da se bave korupcijom, strahom i podjelama kako bi ostali na vlasti.
“Svi lideri su odgovorni za izazove koji postoje u BiH. SAD žale zbog korištenja takvog jezika da se kreiraju tenzije i da se pažnja usmjerava dalje od korupcije”, rekla je ona i dodala da je potrebno sve razlike riješiti kroz dijalog.
Pozvala je da se svi vrate u institucije i da se posvete pomirenju i reformama.
“Razlike se samo mogu prevazići kroz dijalog u institucijama koje već postoje a ne kroz opsturkcije i bojkot”, rekla je ona.
Što se tiče zatvaranja OHR-a, podsjetila je da je potrebno ispuniti agendu 5+2, te da do tada visoki predstavnik mora da nastavi svoju ulogu.
Izrazila je žaljenje što “pojedini članovi Savjeta bezbjednosti” podrivaju autoritet visokog predstavnika.
(Nezavisne)
