Svjetska nedjelja svjesnosti o tinitusu naglašava da tinitus nije samo zdravstveni problem, već i ozbiljan socio-ekonomski izazov. Osobe s hroničnim tinitusom često pate od hroničnog umora, nesanice, anksioznosti, razdražljivosti, pa čak i depresije, a u težim slučajevima mogu imati i suicidalne misli. Ova kampanja ima za cilj da skrene pažnju društva na važnost zaštite sluha – posebno na radnim mjestima gdje buka ne bi smjela prelaziti 90 decibela, kao i na koncertima, gdje izloženost snažnoj buci može dovesti do trajnog oštećenja sluha.
Šta je tinitus?
Tinitus ili šum u uhu definiše se kao svjesna percepcija zvuka koja se javlja u odsustvu spoljašnjeg izvora podražaja. Osoba može osjećati šum unutar uha ili glave, koji opisuje kao zvonjavu, pulsiranje, škljocanje, šištanje, cvrkutanje, a može biti isprekidan ili kontinuiran, ponekad i složeniji, poput melodije ili glasova. Tinitus je, uz bol u uhu i gubitak sluha, jedan od najčešćih otoloških simptoma zbog kojih se pacijenti upućuju u otorinolaringološku i audiološku ambulantu. Učestalost šuma je u porastu u svim dobnim skupinama. Procjenjuje se da godišnja incidencija tinitusa iznosi približno 1%, pri čemu 14% odraslih ima tinitus nepoznatog intenziteta. Učestalost šuma raste sa životnom dobi, tako da je prisutan kod 10% mlađe, 14% srednje i 24% starije životne dobi. Uznemirujuća je činjenica da je tinitus sve prisutniji i u dječijoj populaciji zbog modernog načina života i izloženosti buci.
Uticaj šuma na kvalitet života
Uticaj tinitusa na kvalitet života zavisi od prirode tinitusa, ali i od samog pojedinca. Svaka osoba ima drugačiju reakciju na stresne podražaje i situacije, pa tako i na tinitus. Psihička stabilnost osobe prije samog razvoja tinitusa ima odlučujuću ulogu. Gotovo svi pacijenti koji razviju težak oblik tinitusa boluju od velikog depresivnog poremećaja. Tinitus značajnije narušava kvalitet života na početku bolesti i pri prvoj pojavi nego kod ponavljajućih ataka. Pacijenti kod kojih tinitus traje kraće od pet godina imaju veći negativni uticaj tinitusa na kvalitet života u odnosu na osobe kod kojih traje duže. Postoji snažna povezanost između tinitusa i pojave depresije, anksioznosti i stresa. Tinitus je povezan s poremećajem sna, izazivajući nesanicu, opstruktivne apneje u snu i noćne more. Poznato je da nesanica pogoršava tinitus. Nesanica uzrokovana tinitusom narušava koncentraciju pacijenta i utiče na promjene raspoloženja. Udio pacijenata s tinitusom koji traže medicinsku pomoć zbog nesanice veoma je visok i iznosi od 50 do 77%. Pored smetnji sna, oboljeli od tinitusa često imaju poremećene kognitivne procese pamćenja i koncentracije. Tinitus je povezan s lošijim kratkoročnim pamćenjem, usporenom brzinom obrade informacija i izvršavanja zadataka, kao i s poteškoćama u učenju i zaključivanju. Postoje studije koje ukazuju na značajnu povezanost tinitusa s razumijevanjem govora, a time i na kvalitet komunikacije i nezadovoljstvo društvenim životom.
Uzroci nastanka šuma
Uzroci nastanka tinitusa izuzetno su heterogeni. Novije studije pokazale su da je učestalost tinitusa ipak veća kod ženskog pola. Gubitak sluha jedan je od glavnih uzroka tinitusa. Akutna ili hronična izloženost buci dovodi do trajnog oštećenja slušnih osjetnih ćelija smještenih u unutrašnjem uhu i posljedično do funkcionalnog oštećenja sluha. Stoga su izloženost buci na radnom mjestu i posljedični gubitak sluha direktno povezani s nastankom šuma u uhu. Postoji direktna veza između stresa i pojave tinitusa. Pojedine studije potvrđuju složenu povezanost depresije i šuma, naglašavajući da depresija preoblikuje podnošljiv šum u uhu u nepodnošljiv i onesposobljavajući. Jedan od potencijalnih rizičnih faktora je šećerna bolest, koja posljedičnim oštećenjem malih krvnih sudova i nerava oštećuje unutrašnje uho i time dovodi do šuma, naročito ukoliko bolest traje duže od deset godina. Pored navedenog, različite bolesti uha mogu dovesti do pojave šuma, poput upala spoljašnjeg i srednjeg uha, otoskleroze, cerumena, Menierove bolesti, prezbiakuzije i sl. Neurološki poremećaji kao što su migrena, multipla skleroza, meningitis i epilepsija takođe mogu biti uzrok nastanka šuma. Od ostalih uzroka navode se traumatske povrede glave i vrata, poremećaji funkcije temporomandibularnog zgloba, reumatoidni artritis, sistemski eritematozni lupus, kao i razna stanja i bolesti drugih organskih sistema. Pojedini lijekovi imaju ototoksično dejstvo; lijekovi koji sigurno dovode do šuma u uhu su aminoglikozidni antibiotici, antineoplastični lijekovi na bazi platine i salicilati.
Dijagnostika
Procjena težine tinitusa složen je dijagnostički proces zbog individualno različitog odnosa pacijenta prema tinitusu. Postoje velike razlike između pacijenata koji nisu naročito uznemireni i onih kod kojih tinitus značajno utiče na kvalitet života. Oni koji se odluče javiti ljekaru žele saznati da li je šum u uhu simptom neke ozbiljne bolesti i da li je prisutno progresivno oštećenje sluha. Važno je utvrditi da li je šum nastao postepeno ili naglo, da li je stalan ili promjenjiv, postoje li olakšavajući ili provocirajući faktori, kao i intenzitet tinitusa. Posebno su važni podaci o izloženosti buci, životnom i radnom okruženju, mogućim traumama glave i vrata, promjenama nadmorske visine (letenje avionom ili ronjenje), informacije o opštem zdravstvenom stanju, uzimanju lijekova i/ili biljnih preparata, kao i o životnim navikama.
JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina posjeduje najsavremeniju dijagnostičku opremu za ispitivanje tinitusa. U našoj ustanovi, pored specijalista otorinolaringologije, dijagnostikom ovih problema bave se i audiolog, kao i defektolog – surdoaudiolog. Izvodimo timpanometriju sa procjenom funkcije Eustahijeve tube, stapedijalne reflekse, audiometriju, kao i supraliminarne testove, a ukoliko se posumnja na dodatna oboljenja, pacijenti se upućuju na tercijarni nivo zdravstvene zaštite. Godišnje se u ORL ambulanti bijeljinske bolnice pregleda do 17.000 pacijenata. Od 20 do 30% ovih pacijenata su audiološki pacijenti, a gotovo svaki treći pacijent se žali na zujanje. Paradoksalno, imamo pacijente koji imaju senzorineuralni gubitak sluha, a nikada nemaju zujanje, dok drugi nemaju gubitak sluha, a imaju zujanje.
(Bijeljinska bolnica)
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber, Tiktok
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:
