Sahrana pape Franje: Stiže 130 stranih delegacija, na ulicama stotine hiljada ljudi

Foto: Tanjug AP

Papa Franjo biće sahranjen danas u jednoj od takozvanih ”pet papskih bazilika”, Santa Mariji Mađore, u Rimu, gdje će tijelo poglavara Rimokatoličke crkve biti prenijeto iz bazilike Svetog Petra.

Povorka vjernika i crkvenih zvaničnika, ali i šefova država, okupiće se na Trgu Svetog Petra u 10 časova, gde će zatim biti održana misa za pokoj duše pape Franje.

Kako je saopšteno iz Vatikana, u prvom redu stajaće visoki zvaničnici iz papine rodne Argentine i iz Italije, dok će ostali lideri biti raspoređeni prema francuskom abecednom redu.

Obred u Vatikanu predvodiće kardinal Đovani Batista Re, za kojeg italijanski mediji nagađaju da bi mogao da zamijeni papu Franju na poziciji poglavara Rimokatoličke crkve.

Iz Vatikana su takođe saopštili da će, prema sopstvenoj želji, papa biti sahranjen ”kao pastir, a ne kao suveren”, a tijelo neće biti prikazano na odru.

Kovčeg pape Franje u petak uveče je zapečaćen tokom liturgijskog obreda u bazilici Svetog Petra, prije sahrane, dok je oko 250.000 vjernika odalo počast poglavaru Rimokatoličke crkve.

Do sada je potvrđeno da će sahrani prisustvovati najmanje 130 stranih delegacija, a za sutrašnje događaje akreditovano je oko 2.700 novinara iz cijelog svijeta.

Prefekt Rima Lamberto Đanini rekao je da se danas, povodom sahrane pape, na ulicama Rima očekuje 200.000 ljudi, a biće raspoređeno 4.000 policajaca, prenosi Ansa.

Istovremeno, u Rim su iz grada Asti, u Pijemontu, stigli i papini dalji rođaci kako bi prisustvovali sahrani, a juče su mu odali poštu u bazilici Svetog Petra.

Papino tijelo neće biti prevezeno preko Trga Svetog Petra, već će biti sprovedeno kroz Kapiju Peruđino, u vatikanskim zidinama, odakle će biti prebačeno u baziliku Santa Marija Mađore.

Očekuje se da će put od Vatikana do Santa Marije Mađore trajati između 30 i 40 minuta, a vozilo u kojem se nalazi papino tijelo ići će brzinom od približno 10 kilometara na čas.

Na tom putu, povorka će proći kroz drevnu Papsku ulicu i centralnu ulicu Vitorio Emanuele do Trga Venecija, zatim pored Foruma do Koloseuma, kao i pored Lateranske bazilike do Trga Santa Marija Mađore.

Kardinali će biti obučeni u purpurnu horsku haljinu, a biskupi i ostali prelati će umesto toga nositi ljubičastu, simbol žalosti, dok će papa Franjo biti obučen u crvenu pogrebnu odjeću, u znak sjećanja na krv hrišćanskih mučenika i Svetog Duha.

Za muške zvanice, kodeks oblačenja zahtijeva tamno odijelo sa dugom crnom kravatom i dugmetom iste boje na lijevom reveru sakoa, ali je dozvoljena bijela košulja.

Bijelo nije dozvoljeno ženama, za koje je jedina opcija dugačka crna haljina, uz crne rukavice i veo na glavi, dok su od nakita dozvoljeni samo biseri.

Sam obred sahrane biće ”privatan čin”, a prema sopstvenoj želji, papa Franjo će biti sahranjen u ”jednostavnoj grobnici između Kapele Paolina i Kapele Sforca” u bazilici Santa Marija Mađore.

Litvanski kardinal Rolandas Makrickas će u 21 čas ispred rimske bazilike predvoditi tradicionalnu molitvu za vrijeme bola, žalosti i smrti.

Nakon sahrane, poštovaće se tradicionalnih devet dana žalosti, tokom kojih će biti održane brojne molitve i mise za papu Franju, a zatim će u Vatikanu biti organizovana konklava, na kojoj će biti izabran novi poglavar.

Kovčeg pape Franje biće zapečaćen tokom liturgijskog obreda koji se održava u bazilici Svetog Petra večeras u 20 časova.

Kardinal Kevin Farel predvodiće obred pečaćenja kovčega pape Franje,  prenosi Vatikan njuz.

To će označiti kraj javnog izlaganja tijela u bazilici Svetog Petra, u kojoj su desetine hiljada ljudi odali počast pokojnom papi.

Kancelarija za liturgijske događaje zatražila je da obredu pečaćenja prisustvuju kardinali Đovani Batista Re, Pjetro Parolin, Rodžer Mahoni, Domeniko Mamberti, Mauro Gambeti, Baldasar Reina i Konrad Krajevski.

Među onima koji pomažu u obredu biće i nadbiskup Edgar Penja Para, nadbiskup Ilson de Hesus Montanari i monsinjor Leonardo Sapijenca, kao i sekretari pokojnog pape.

Papa Franja preminuo je u ponedjeljak, 21. aprila, u 89. godini, od posljedica srčane insuficijencije i moždanog udara, nakon borbe sa obostranom upalom pluća zbog koje je bio hospitalizovan.

(Tanjug AP)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

error: Sav sadržaj je vlasništvo portala MOJABIJELJINA.com !!