Dolazak toplijih dana sa dobom nosi i zdravstvene rizike. Jedan od njih je i pojava insekata koji mogu biti prenosioci raznih oboljenja. Najčešće su to komarci i krpelji.
Ovi insekti ubodom uzimaju krvne obroke što im je potrebno za životni ciklus koji traje otprilike tri godine i za to vrijeme samo tri puta uzmaju obroke od ljudi ili životinja. Miruju u hladnijem dijelu godine dok su tokom proljeća izuzetno aktivni.
Vole travnatu, žbunovitu i šumsku vegetaciju. Ono što je za najvažnije jeste da krpelji prenose bolesti. Stoga je potreban oprez.
Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo na svojoj web stranici objavio je upute za građane kako se ponašati u slučaju uboda insekata.
– Mi na svojoj veb stranici imamo sve upute za građane. Stalno izdajemo upute za sve što se dešava. Sezona je izlazaka u prirodu, boravka na otvorenom. Naravno, u prirodi ima krpelja – kazala je epidemiologinja dr. Aida Pitić za Klix.
Krpelji prenose Lajamsku bolest, no radi se samo o jednoj vrsti evropskih krpelja od njih 30 poznatih koji su uzročnici ove bolesti pa tako razloga za veliki strah nema.
– Layme borelioza je bolesti koju prenose krpelji. Mi na svu sreću nemamo puno slučajeva, u prošlim sezonama nismo imali puno slučajeva jer se ljudi blagovremeno jave i krpelji se odstrane, uključi se i terapija. Samo treba blagovremeno reagovati – ističe dr. Pitić.
Simptomi ove bolesti počinju sedmicu do mjesec dana nakon ujeda.
Vektorske zarazne bolesti su bolesti čiji uzročnik bakterija, virus ili parazit koji izvjesno vrijeme provedu u vektoru što mogu biti komarac, krpelj i različite druge vrste insekata, prije nego što dospiju u svog domaćina.
Svaki krpelj nije zaražen mikroorganizmima, a najbrojniji i najaktivniji su u maju i junu. Njihov ubod je bezbolan, a najviše su im izložene osobe koje profesionalno ili rekreativno borave u prirodi.
Preporuke za zaštitu objavljuje Zavod za javno zdravstvo a one se sastoje od mjera prevencije:
Mjere lične zaštite od uboda:
– izbjegavati staništa krpelja (visoka trava, bujno zelenilo parkova, livade, šume),
– pri boravku u prirodi, koristiti repelente (sredstva protiv uboda insekata) koji štite više sati;
– nositi svjetlu odjeću koja pokriva ruke i noge na kojoj se lako uočava krpelj,
– nakon boravka u prirodi izvršiti inspekciju kože,
– imati na umu da se krpelj može donijeti i na odjeći i na kućnim ljubimcima
Ukoliko je došlo do ujeda krpelja važno je javiti se ljekaru u toku prva 24 sata a savjete možete potražiti u nadležnim medicinskim ustanovama.
