Referendum bitan i za donošenje budućih odluka

Referendum koji bi, prema najavama, uskoro mogao da bude raspisan u Srpskoj nije bitan samo za aktuelni politički momenat već i donošenje budućih odluka, zaštitu Dejtonskog mirovnog sporazuma i ostvarivanje srpskih nacionalnih interesa i ciljeva, ocijenili su političari i pravnici.

Srpska je, naime, na pragu novog referenduma na kojem će birači odlučiti da li će ili ne Milorad Dodik ostati na funkciji predsjednika Republike, a detalji u vezi sa sprovođenjem složenog posla, počevši od toga kako će da glasi referendumsko pitanje, trebalo bi da utvrde poslanici na posebnoj sjednici koja predstoji.

Najava četvrtog zvaničnog referenduma od osnivanja Srpske 9. januara 1992. uslijedila je kao reakcija na pravosnažnu presudu Dodiku kao predsjedniku Republike koju je izrekao Sud BiH, a zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika u BiH. Ekspresno je uslijedila i odluka Centralne izborne komisije BiH kojom je Dodiku oduzet mandat, ali ta odluka još nije pravosnažna.

Kao prvi odgovor na taj, kako su ocijenili zvaničnici, politički progon je najavljen referendum, pozivajući se pri tome na zakone i Ustav, ali i upozoravajući da su na udaru i drugi stubovi Srpske.

Spoljni član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Marko Romić je, podsjećajući da je referendum oblik neposredne demokratije, naglasio da će onaj koji se najavljuje u Srpskoj otvoriti mnoga pitanja.

– Ovaj referendum ukoliko bude održan imaće i širu konotaciju iz prostog razloga jer presuda Suda BiH nije samo presuda predsjedniku Republike već presuda dejtonskoj BiH i zato bi taj budući referendum mogao da bude vjetar u leđa svim institucijama Republike Srpske da se snažnije odupru svim oblicima rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, istovremeno boreći se za oduzete nadležnosti, a kojih ima više od 80 i koje su na neustavan način uzete od strane zajedničkog nivoa BiH – poručio je Romić za “Glas”.

Akademik Vitomir Popović ocijenio je da je referendum izuzetno važan za donošenje budućih odluka i ostvarivanje srpskih nacionalnih interesa i ciljeva. Popović je izjavio da će javno mnjenje na referendumu iskazati svoj stav, iako on ne može da promijeni presude ili proizvede drugi rezultat u kontekstu donesenih presuda i oduzimanja mandata predsjedniku Srpske.

– Krajnje je vrijeme da svi faktori u Srpskoj dobro razmisle o svemu, izvuku pouke, ne klonu duhom i definišu šta je srpski nacionalni interes – rekao je Popović koji smatra da je jedinstvo potrebno kao hljeb nasušni.

Pravnik Milko Grmuša je podvukao da se Dodiku sudi za djelo koje ne postoji i koje je dekretom nametnuo Šmit. Smatra da bi referendumsko pitanje trebalo da glasi “da li podržavate da neizabrani stranac donosi odluke u vašoj zemlji?”.

– Trenutna kriza nije počela juče, ni prije deset dana, već 2015. godine kada je Ustavni sud BiH prvi put iskoračio iz svojih nadležnosti odlučivši da Dan Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH – rekao je Grmuša.

Smatra da je ova situacija i prilika za katarzu u Srpskoj, odnosno da spozna kako riješiti ne samo ovaj problem, već brojne hronične probleme. On je dodao i da je velika greška Republike Srpske bilo donošenje zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Srpske, jer taj sud postoji u Ustavu i prvi put se desilo, iako pod pritiskom odluka istog tog suda, da Srpska “okrene leđa” Ustavu.

Sociolog Vladimir Vasić izjavio je da će predstojeći referendum biti potvrda narodne volje već iskazane na opštim izborima, te upozorio da će, ako se sada ne zaštiti institucija predsjednika Srpske, pokušati oduzeti srpskom narodu imovinu i identitet.

– Doći će na red pitanje imovine, istorija Srpske, pisanje udžbenika… Hoćete li vi sad nekim svojim dekretom opet da smjenjujete izabrane predstavnike Srpske? Pa nećete, gospodine, ne možete – poručio je Vasić Šmitu i dodao da će se, ako bude potrebno, referendumi održavati stalno.

Senator Republike Srpske Bogdana Koljević izjavila je da će predstojeći referendum predstavljati “politički čin srpske demokratske republike”.

Milorada Dodika je, u svojstvu predsjednika Republike, Sud BiH osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcija zato što je potpisao ukaze o stupanju na snagu zakona koje je usvojila Skupština, odnosno jer nije ispoštovao odluke Šmita kojeg Srpska ne priznaje, jer nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN-a.

Odluke

U Srpskoj su, naime, do sada održana tri referenduma i to o Vens-Ovenovom planu (1993), planu Kontakt grupe (1994) te Danu Republike Srpske (2016). Osim toga, pojedinci smatraju da se, iako Srpska nije zvanično bila formirana u vrijeme održavanja plebiscita srpskog naroda u BiH o ostajanju u Jugoslaviji iz 1991. godine, zbog njegovog karaktera i posljedica, takođe može ubrojati u referendume Srpske.

Uz to republički zvaničnici su svojevremeno pominjali i druga pitanja u vezi sa kojima bi građani mogli da se izjasne na referendumu. Na listi su rad pravosuđa na nivou BiH i novi Ustav Srpske čija je izrada u toku.

(GLAS SRPSKE)