Pripadnici Agencije za istragu i zaštitu (SIPA) po nalogu Tužilaštva BiH su, pored prostorija boračkih organizacija u Istočnom Sarajevu i Foči, ušli i u objekte boračke organizacije u Brodu iz razloga što su oni uputili čestitku za rođendan generalu Ratku Mladiću putem svog sajta. Mladića, ali i prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića nikada se nećemo odreći pa makar nam svima sudili i pozatvarali nas po kazamatima BiH, rekao je to u intervjuu “Glasu” predsjednik Boračke organizacije RS Radan Ostojić.
Ostojić smatra i da postupak koji se pred Sudom BiH vodi protiv Atifa Dudakovića neće dobiti svoj epilog.
– Taj proces će trajati toliko da mnogi njegovi akteri pa i sam optuženi neće doživjeti njegov kraj – kazao je Ostojić, koji smatra i da Sakib Mahmuljin koji je osuđen za zločin nad Srbima nikada neće odslužiti kaznu zatvora.
Ostojić je govorio i o izradi novog zakona o borcima, ali i dodao da im premijer Srpske Radovan Višković na nedavno održanim konsultacijama nije predočio pravo stanje projekcije budžeta Republike za iduću godinu.
GLAS: Nedavno su pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) izvršili uviđaj u prostorijama boračkih organizacija u Istočnom Sarajevu i Foči zbog isticanja fotografija Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Kako gledate na sve to?
OSTOJIĆ: Pripadnici SIPA su, pored tih prostorija što ste naveli, ušli i u prostorije Boračke organizacije Brod iz razloga upućivanja čestitke za rođendan generalu Ratku Mladiću putem svog sajta . Izvršili su uvid u sajt i mejl adresu i o tome sačinili zapisnik. Sve ovo se radi po nalogu Tužilaštva BiH i djeluje kao vid pritiska na organizaciju koja konstantno, jasno, argumentovano i objektivno ukazuje na anomalije pravosudnih institucija BiH, prvenstveno Suda i Tužilaštva BiH u postupcima procesuiranja komandanata, vojnika i političkih predstavnika srpskog naroda za navodno počinjene ratne zločine. Očigledno je da dosadašnja praksa postupanja ovih institucija navodi na nedvosmislen zaključak da nastavljaju sa praksom Haškog tribunala i da su formirane isključivo sa ciljem da sude srpskom narodu kako bi se izgradio narativ da su Srbi u proteklom građanskom ratu bili agresori i zločinci, a druga dva naroda žrtve te navodne agresije. Krajnji cilj u svakom slučaju jeste urušavanje Republike Srpske kroz prikazivanje iste kao rezultata agresije i navodnog genocida nad druga dva naroda. Za svakog člana Boračke organizacije i general Ratko Mladić i doktor Radovan Karadžić bili su, jesu i biće srpski heroji i junaci koji su u sudbonosnim istorijskim trenucima stali na čelo srpskog naroda i dali ogroman doprinos nastanku Republike Srpske, odbrani slobode i otadžbine. Ovih ljudi se nikada nećemo odreći, pa makar svi mi bili suđeni i pozatvarani po kazamatima BiH.
GLAS: Više od pet godina vodi se sudski postupak protiv komandanta Petog korpusa takozvane Armije BiH Atifa Dudakovića zbog ratnih zločina na području Krajine u septembru i oktobru 1995. godine. Da li pravosuđe na nivou BiH svjesno odugovlači taj sudski proces? Postoji li nada da će Dudaković biti osuđen?
OSTOJIĆ: Što se tiče Dudakovića ovaj postupak smatram farsom kao i druge postupke koji se vode protiv visoko pozicioniranih vojnih i političkih ličnosti druga dva naroda u toku građanskog rata u BiH. Ovaj zaključak proizilazi iz činjenice vremenskog momenta kada je optužnica podignuta, analize dosadašnjeg vođenja postupka pred Sudom, broja svjedoka koje je potrebno saslušati… Mišljenja sam da ovaj postupak neće dobiti svoj epilog jer će toliko trajati da mnogi njegovi akteri pa i sam optuženi neće doživjeti njegov kraj. Ovo je taktika koja se veoma uspješno primjenjuje u sudskim postupcima protiv predstavnika drugih naroda i koja daje za njih odlične rezultate. Ili se optužnica uopšte ne podigne, a potencijalni optuženi premine ili prije podizanja optužnice nestane ili postupak traje u nedogled dok svi ne pomru, ili ipak onaj ko bude presuđen poslije presude pod nerazjašnjenim okolnostima napusti prostore BiH. Uglavnom srpske žrtve su skoro uvijek uskraćene za bilo koji vid satisfakcije.
GLAS: Prije više od dvije godine raspisana je međunarodna Interpolova potjernica za Sakibom Mahmuljinom koji je osuđen na osam godina zatvora zbog zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine. Prema posljednjim informacijama on se skrasio u Turskoj. Smatrate li da ga institucije te zemlje svjesno prikrivaju?
OSTOJIĆ: Jedan od tipičnih slučajeva nakaradnog postupanja pravosuđa BiH jeste i slučaj Mahmuljin koji i poslije izricanja mizerne kazne u smislu njene visine, a u odnosu na zločin za koji je osuđen, on pod misterioznim okolnostima napušta teritoriju BiH što je rezultat namjerne zloupotrebe pravosudnih institucija koje su morale primijeniti mjere bezbjednosti u vidu oduzimanja ličnih dokumenata i hitnog upućivanja imenovanog u ustanovu za izdržavanje izrečene kazne, odnosno u pritvor do upućivanja u zatvorsku ustanovu. Sa druge strane kada su u pitanju Srbi postupa se na takav način da se odmah nakon izricanja prvostepene presude oni hapse i upućuju u pritvor gdje borave sve do izricanja drugostepene presude. Nakon nestanka Mahmuljina rekao sam da on nikada neće biti isporučen pravosudnim institucijama BiH, a i sada sam takvog mišljenja. Umjesto da izdržava kaznu za zločin koji je počinio on će starost i smrt dočekati na nekoj egzotičnoj destinaciji, vjerovatno o trošku poreskih obveznika BiH. Da li država u kojoj se nalazi svjesno ili nesvjesno vrši njegovo prikrivanje, za žrtve i nas kao narod potpuno je nebitno, ali je bitno sa pozicije poštovanja međunarodnog prava i obaveza koje iz istog proističu za svaku državu članicu UN. I ovo je primjer da međunarodne obaveze za svaku državu ne važe na isti način. To je naša stvarnost i stvarnost postupanja pravosuđa BiH i međunarodne zajednice.
GLAS: Nedavno ste nakon sastanka sa premijerom Srpske Radovanom Viškovićem izjavili da je potrebno donijeti novi zakon o pravima boraca. Šta bi trebala da bude suština tog novog zakona?
OSTOJIĆ: Razlozi za donošenje novog zakona su njegovo prilagođavanje novim društvenim okolnostima. Neophodno je novi zakon urediti na takav način da prava koja su njime predviđena budu efektivne, a ne deklarativne prirode. Potrebno je koliko je moguće izvršiti i pravičniju raspodjelu novčanih sredstava, u istom prepoznati boračke kategorije bez bilo kakvih osnovnih primanja, odnosno socijalno ugrožene borce, definisati osnovicu ili osnovice za određeni parametar, predvidjeti usklađivanje primanja na kraju svake godine po definisanoj formuli, a u skladu sa parametrima kakav je na primjer rast inflacije, rast potrošačkih cijena na tržištu, rast plata i primanja u drugim oblastima, rast BDP…. Cilj je da novi zakon bude rezultat opšteg koncenzusa boračkih kategorija, političkih partija, nevladinih organizacija, izvršne i zakonodavne vlast. Da bi se ovo postiglo neophodno je vrijeme i šira javna rasprava. Novi zakon bi u svakom slučaju zahtijevao i obezbjeđivanje dodatnih finansijskih sredstava, ali u svakom slučaju u skladu sa objektivnim pokazateljima. Cilj novog zakona ne može biti definisanje deklarativnih prava koja se ne mogu ostvariti kao što je bila dosadašnja praksa da su neka prava bila zakonom propisana prije 30 godina, a da još nisu riješena ili zaživjela u punom kapacitetu. Smatram da je opšti koncenzus moguć i neophodan jer boračke kategorije zaslužuju da budu tretirane kao opšti interes države i društva, a ne kao predmet za političko potkusurivanje.
GLAS: Da li ste naišli na podršku premijera Radovana Viškovića?
OSTOJIĆ: U tom razgovoru premijer nam je saopštio da nije predviđeno povećanje primanja za budžetske potrošače, da će okvir budžeta biti povećan neznatno u odnosu na budžet 2024. godine, te da će to povećanje biti usmjereno na zakonsku obavezu usklađivanja penzija i obaveze Vlade koje proizilaze iz potpisanog memoranduma sa Sindikatom prosvjetnih radnika, a tiče se usklađivanja koeficijenata sa koeficijentima zaposlenih u organima državne uprave. Takođe smo saznali da će iduće godine skoro 50 odsto izvornih prihoda biti usmjereno za isplatu penzija za šta će naredne godine biti potrebno izdvojiti dvije milijarde KM. Ako se ovome dodaju izdvajanja za Fond zdravstvenog osiguranja, Fond dječije zaštite, za pitanja boračko-invalidske zaštite i druga socijalna davanja, može se zaključiti da je budžet za 2025. godinu dominantno socijalnog karaktera. Apsolutno nas premijer nije upoznavao sa planiranim budžetom za predsjednika Republike Srpske. Ono što se nas ticalo jeste kandidovanje naših prioriteta za sljedeću godinu. Prema planu koji smo usaglasili prije dvije godine i prema kome postupamo, naši prioriteti za narednu godinu su rješavanje pitanja zapošljavanja djece poginulih boraca i rješavanje pitanja stambenog zbrinjavanja oko 2.000 porodica iz kategorije porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije. Pomenute porodice čekaju rješavanje svog stambenog pitanja od završetka Odbrambeno-otadžbinskog rata, što znači punih 30 godina i ovo pitanje jeste prioritet prioriteta. Imajući u vidu da je za rješavanje stambenog zbrinjavanja pomenutih kategorija neophodno obezbijediti negdje oko 30.000.000 KM postigli smo načelan dogovor da se sredstva za ovu namjenu planiraju kroz rebalans budžeta za 2024. godinu, a dio sredstava kroz povećanje budžeta za 2025. godinu. Takođe, smo postigli načelan dogovor o neophodnosti donošenja novog zakona o pravima boraca jer je nemoguće na adekvatan način redigovati član 16 postojećeg zakona, koji je od strane Ustavnog suda Republike Srpske proglašen neustavnim, a da druge odredbe zakona ostanu u izvornoj formi. Jednostavno, drugačije definisanje člana 16 u odnosu na postojeće rješenje istog, narušava čitavu koncepciju zakona i stvara potrebu izmjena i dopuna mnogih drugih odredbi što je nemoguće izvesti na adekvatan način pa je zbog toga jedina ispravna mogućnost pristupiti donošenju potpuno novog zakona. Potreba za donošenje novog zakona o pravima boraca postoji i zbog niza drugih razloga o kojim će se govoriti u narednom periodu.
Revizija
GLAS: Najavili ste i reviziju boračkih prava. Šta bi ona trebalo da donese?
OSTOJIĆ: U razgovorima sa premijerom Radovanom Viškovićem govorilo se i o pitanju revizije priznatih statusa i prava boračkih kategorija i postignut je načelan dogovor da se tome pristupi u toku naredne godine. Naravno, o svemu ovome biće razgovarano na sjednicama organa Boračke organizacije u toku ovog mjeseca i o svakom pitanju biće zauzeti stavovi i doneseni zaključci.
(GLAS SRPSKE)
