Tokom posjete specijalnog izaslanika predsjednika SAD za globalno partnerstvo Paola Zampolija Republici Srpskoj razgovarano je o više tema ekonomske saradnje, uključujući i projekat HE „Buk Bijela“. Američka strana iskazala je interesovanje za ovaj projekat i mogućnost uključivanja renomiranih međunarodnih kompanija u njegovu realizaciju, kazao je u intervjuu “Glasu Srpske” ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.
Naglasio je da je posebno značajno što je već razgovarano sa predstavnicima američke kompanije „Behtel“ o mogućim modelima saradnje, te da postoji spremnost da se ti razgovori nastave i konkretizuju.
– Od druge strane očekujemo jasne i konkretne korake, prvenstveno u domenu tehničke ekspertize i investicione podrške, ali i šireg energetskog partnerstva. Za Republiku Srpsku je važno da ovaj projekat bude prepoznat kao razvojni projekat od regionalnog značaja, u kojem postoji prostor za učešće međunarodnih partnera, i želimo da se što brže realizuje, zato što je to jedan od najboljih hidroenergetskih projekata u regionu – kazao je Đokić.
GLAS: Šta je sa izdavanjem ekološke dozvole za HE ” Buk Bijela”? Kakvi su najnoviji rokovi po pitanju realizacije tog važnog energetskog projekta?
ĐOKIĆ: U skladu sa zaključkom Odbora za implementaciju ESPOO konvencije iz marta 2024. godine, projektna kompanija „HES Gornja Drina“ pristupila je izradi nove Studije uticaja na životnu sredinu i proceduri pribavljanja nove ekološke dozvole. Ova aktivnost provodi se na zahtjev Crne Gore, kao članice Konvencije, zbog mogućeg prekograničnog uticaja izgradnje HE „Buk Bijela“. Nacrt Studije je izrađen i dostavljen nadležnom ministarstvu. Javnosti je bio omogućen uvid u dokumentaciju u opštini Foča, gdje je 20. februara ove godine održana prva javna rasprava. U toku je zakonom predviđeni rok za dostavljanje primjedbi i mišljenja. Druga javna rasprava, u skladu sa ESPOO procedurom, biće održana 17. marta u Plužinama u Crnoj Gori. Studija obuhvata sve relevantne ekološke aspekte, uključujući i prekogranični uticaj, kao i mjere izbjegavanja i ublažavanja potencijalnih efekata tokom izgradnje i eksploatacije. Nakon okončanja procedure javnih konsultacija i pribavljanja ekološke dozvole, pristupiće se izradi glavnog projekta, izboru izvođača radova i nastavku izgradnje.
GLAS: Izgradnja hidroelektrane “Dabar” počela je još 2019. godine. Da li i koji problemi stoje na putu realizacije tog važnog projekta i kada bi on mogao biti završen?
ĐOKIĆ: Hidroelektrana „Dabar“ je jedna od tri planirane hidroelektrane u sistemu Gornji horizonti, koji obuhvata i HE „Nevesinje“ i HE „Bileća“. Riječ je o veoma složenom hidroenergetskom sistemu u slivu rijeke Trebišnjice, koji podrazumijeva izgradnju većih akumulacionih bazena i dovodnih tunela, kojima se rješava problem vremenske i prostorne neravnomjernosti raspoloživih količina voda. Naime, projekat izgradnje HE „Dabar“ je koncipiran tako da se u periodu intenzivnih padavina voda duže zadrži na površini u planiranim akumulacijama i višenamjenski koristi, između ostalog, za energetske svrhe i spriječavanje plavljenja Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja. Specifična geologija terena, poniranje rijeka i nagli prilivi vode tokom obilnih padavina značajno utiču na izvođenje radova i usporavaju dinamiku realizacije, jer stvaraju ozbiljne izazove na gradilištu. U takvim uslovima nije moguće izvoditi betonske radove na brani i mašinskoj zgradi, a poplave u Dabarskom polju onemogućavaju iskop kanala kroz polje. Sve navedeno utiče na to da se radovi odvijaju u periodu kada se stabilizuju vremenske prilike, što objektivno utiče na dinamiku radova. Prema trenutnoj dinamici i planu izvođenja, završetak HE „Dabar“ planiran je krajem 2027. godine, odnosno početkom 2028. godine. Imajući u vidu da je izvršeno probijanje i oblaganje tunela „Fatničko polje-Akumulacija Bileća“, izgrađen kanal kroz Fatničko polje i kompenzacioni bazen, provode se potrebne aktivnosti u cilju izgradnje HE „Bileća“. Pored ovih projekata, značajno je pomenuti i izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Bistrici, čiji se završetak očekuje do kraja ove godine. Izgradnja HE „Dabar“ i HE „Bileća“, kao i hidroelektrana na rijeci Bistrici, značajno će povećati proizvodne kapacitete i ojačati energetsku stabilnost sistema. To su, bez sumnje, najznačajniji energetski projekti koji se trenutno realizuju i koji će u velikoj mjeri promijeniti energetsku sliku Republike Srpske.
GLAS: Jedan od značajnijih projekta u kojem se priča duže u vašem resoru je i vjetroelektrane “Hrgud”. Nakon odustajanja njemačke KfW banke od tog projekta u javnosti je spominjano da će se isti realizovati u saradnji sa Mađarskom. Šta se tačno dešava sa izgradnjom vjetrelektrane “Hrgud” i kada bi zvanično mogla početi gradnja?
ĐOKIĆ: Projekat izgradnje vjetroelektrane „Hrgud“ u opštini Berkovići ostaje jedan od strateški važnih projekata u oblasti obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj. Koncesija je dodijeljena „Elektroprivredi Republike Srpske“ 2015. godine, na period od 50 godina, a u međuvremenu je urađeno novo tehničko rješenje. Prvobitno planirana elektrana snage 48 MW sa 16 turbina redefinisana je na 10 modernijih turbina ukupne snage 60 MW, što obezbjeđuje veću efikasnost i bolje ekonomske parametre projekta. Pripremljena je projektna dokumentacija, uključujući studiju uticaja na životnu sredinu, idejni projekat i rješenje priključenja na prenosnu mrežu, te se očekuje zaključivanje aneksa ugovora o koncesiji kojim će biti definisani novi rokovi izgradnje. Nakon što je KfW odustao od finansiranja, raskinut je ranije potpisani ugovor i sada se vrše pripreme za nastavak ovog projekta na način da će biti raspisan javni poziv za realizaciju projekta po modelu EPC+F (izgradnja i finansiranje). Ukoliko javni poziv koji će biti raspisan bude uspješno okončan, postoji mogućnost da ova elektrana bude izgrađena i puštena u rad najduže za dvije godine. Što se tiče saradnje sa Mađarskom, nisu vođeni konkretni pregovori, iako je bilo interesovanja na nivou inicijalnih kontakata.
GLAS: Nedavno ste izjavili da će do kraja februara biti završena priča sa “Komsarom” i Rudnikom i termoelektranom Ugljevik. Da li će ta priča biti završena do kraja mjeseca s obzirom da nam je ostalo manje od desetak dana? I šta ako do kraja mjeseca ne bude isplaćen preostali iznos od 60 miliona maraka „Komsaru”?
ĐOKIĆ: Izvršena je isplata preostalog iznosa duga po ugovoru koji je ranije zaključen i time su stvoreni uslovi da preduzeće „Gas-Res“, kao vlasnik „Komsar Enerdži Republika Srpska“, može dalje nastaviti sve aktivnosti upravljanja ovim preduzećem. Ranije je donesena odluka i potpisan je ugovor o prenosu koncesionih prava sa Komsara na RiTE „Ugljevik“ za područje „Ugljevik istok 2“, čime je omogućeno da RiTE „Ugljevik“ nesmetano može raditi na eksploataciji uglja na ovom ležištu, što je bio ključni interes i cilj RiTE „Ugljevik“.
GLAS: Stanje u “Elektroprivredi” i njenim preduzećima bilo je u fokusu novog saziva Vlade Republike Srpske. Održana je i tematska sjednica o stanju u tom preduzeću. Da li su i koje mjere preuzete za sređivanje stanja u “Elektroprivredi” i njenim preduzećima nakon tematske sjednice Vlade? Da li bi ponovo mogli da očekujemo sjednicu Vlade o tom preduzeću?
ĐOKIĆ: Poslovanje „Elektroprivrede Republike Srpske“ stalno je u fokusu Vlade, jer je riječ o sistemu od strateškog značaja za energetsku stabilnost i sigurno snabdijevanje građana i privrede električnom energijom. Tematsku sjednicu ne posmatram kao izolovan događaj, već kao dio sistemskog pristupa i kontinuiranog procesa praćenja stanja u sistemu i donošenja korektivnih mjera. Nakon sjednice preduzet je niz konkretnih aktivnosti usmjerenih na stabilizaciju poslovanja i racionalizaciju troškova. Nakon izbora novog rukovodstva u RiTE „Ugljevik“, preduzete su odlučne mjere konsolidacije – stabilizacije ključnih poslovnih aktivnosti u ovom preduzeću i očekujemo da u narednom periodu sve mjere koje su utvrđene daju pozitivne rezultate i doprinesu stabilnom i održivom poslovanju u budućnosti. Sve aktivnosti koje se trenutno provode se vode u cilju dugoročno sigurnog snabdijevanja ugljem, kao ključne pretpostavke za stabilan rad elektrane. Održali smo više radnih sastanaka u preduzeću kako bismo podstakli realizaciju svih dogovorenih mjera. Naročitu pažnju posvećujemo i problemima koje ima RiTE „Gacko“, koji su takođe složeni, i neophodno je i dalje uporno voditi aktivnosti na poboljšanju stanja u ovoj elektrani, kako bi se vratila na nivo kontinuirane i veće proizvodnje. Naš ključni cilj je i dalje revitalizacija postrojenja u dvije termoelektrane i još snažnije podsticanje na nove investicione aktivnosti u HE „Bočac“ (nastaviti započete aktivnosti izgradnje solarne elektrane u neposrednoj blizini postojeće hidroelektrane), u HE na Trebišnjici i HE na Drini. Posebna pažnja usmjerena je i na distributivna preduzeća. Održao sam radne sastanke u „Elektro-Bijeljini“ i „Elektrokrajini“, a u narednom periodu održaćemo iste sastanke i u svim ostalim distributivnim preduzećima, s ciljem direktnog uvida u stanje na terenu i preduzimanja odlučujućih mjera radi stabilne distribucije električne energije i normalnog snabdijevanja svih potrošača. Suština je da menadžmenti svih preduzeća u okviru „Elektroprivrede“ imaju obavezu da poboljšaju poslovanje i da ostvare pozitivan finansijski rezultat. Takođe, treba na način koji odgovara interesima „Elektroprivrede“ regulisati pitanje odnosa sa malim proizvođačima električne energije, a to su uglavnom mala solarna i hidro postrojenja. Radili smo i na unapređenju zakonskog okvira. U Narodnu skupštinu Republike Srpske uputili smo izmjene postojećih zakona o energetici i električnoj energiji, kojima se uvode savremena rješenja usklađena sa evropskim direktivama, a koja se odnose na skladištenje električne energije. Aktivnosti će biti nastavljene i u narednom periodu u pravcu finansijske konsolidacije, povećanja operativne efikasnosti i jačanja investicionog ciklusa. Ukoliko se pokaže da je potrebno dodatno razmatranje na nivou Vlade, biće održana i nova tematska sjednica.
GLAS: Da li imate preliminarne podatke kako je “Elektroprivreda Republike Srpske” završila 2025. godinu? Ako da, kakvi su ti podaci?
ĐOKIĆ: Konačni finansijski rezultati za 2025. godinu još uvijek nisu dostupni. „Elektroprivreda Republike Srpske“ posluje kao holding sistem i da bi se utvrdio ukupan rezultat, neophodno je da sva zavisna preduzeća završe i dostave svoje pojedinačne finansijske izvještaje, nakon čega matično preduzeće konsoliduje podatke. Tek tada će biti moguće dati preciznu ocjenu poslovanja na nivou cijelog sistema. Ministarstvo do ovog trenutka nije dobilo zvanične konsolidovane podatke od „Elektroprivrede Republike Srpske“ pa bi svako iznošenje procjena u ovom trenutku bilo preuranjeno. Međutim, izvjesno je da će termoelektrane poslovati sa gubitkom, što će se neminovno odraziti i na ukupan rezultat holdinga.
GLAS: Kako smo od izvoznika struje došli do uvoznika struje u pojedinim dijelovima godine?
ĐOKIĆ: Elektroenergetski sistem Republike Srpske, koga dominantno čini „Elektroprivreda Republike Srpske“, je u prethodnom periodu bio izložen istovremenom djelovanju više nepovoljnih faktora, koji su doveli do smanjenja domaće proizvodnje i potrebe za uvozom električne energije u određenim periodima godine. Prije svega, izuzetno loši hidrološki uslovi 2022, 2024. i 2025. godine značajno su umanjili proizvodnju u hidroelektranama, koje predstavljaju ključni izvor viškova za izvoz. Istovremeno su se dešavali tehnički zastoji u termoelektranama, većinom zbog zastarjele opreme, a dodatni problem bio je nedostatak uglja u RiTE „Ugljevik“ i nekvalitetan ugalj u RiTE „Gacko“. Na raspoložive količine uticala je i obaveza isporuke jedne trećine proizvedene električne energije iz RiTE „Ugljevik“ Holdingu slovenačkih elektrana, što je dodatno smanjilo količine za domaće tržište. U takvim uslovima bili smo prinuđeni da određene količine nabavljamo na tržištu, i to po cijenama koje su znatno više od onih po kojima snabdijevamo naše potrošače. Treba naglasiti da ovo nije izolovan slučaj – evropsko energetsko tržište postalo je izrazito volatilno i zavisno od hidrologije, vremenskih prilika, geopolitičkih okolnosti i tržišnih kretanja. U takvom ambijentu i tradicionalni izvoznici povremeno postaju uvoznici. Ali, dobra vijest je da se stanje postepeno stabilizuje. U perspektivi su obezbijeđene dodatne količine uglja prenosom koncesije za ležište “Ugljevik istok 2”, hidrološke prilike su povoljnije, kota akumulacija u posljednja dva mjeseca je na najvišem nivou u odnosu na prethodne tri godine, a u proteklom periodu pokrenuli smo snažan investicioni ciklus u sektoru obnovljivih izvora energije. Naš cilj je da diversifikujemo izvore snabdijevanja, da sistem učinimo stabilnijim, samostalnijim i otpornijim na spoljne uticaje, te da se Republika Srpska trajnije vrati statusu neto izvoznika električne energije.
GLAS: Znači da resorno ministarstvo ima rješenja za dugoročnu energetsku stabilnost i nezavisnost Republike Srpske?
ĐOKIĆ: Naravno. Do sada je zaključeno 37 ugovora za izgradnju novih 2305 megavata iz obnovljivih izvora energije, a projekti se nalaze u različitim fazama realizacije. Ukupna procijenjena vrijednost ovih investicija iznosi oko 5,29 milijardi KM, a vrijednost izgrađenih objekata i onih čija izgradnja je u toku iznosi više od 1,5 milijardi KM. Do sada su izgrađene i puštene u rad dvije solarne elektrane ukupne instalisane snage 70 MW i jedna hidroelektrana instalisane snage 35 MW, a njihova ukupna vrijednost iznosi 250 miliona KM.Kao što smo prethodno pomenuli, u toku je izgradnja HE „Dabar“, zatim HE na rijeci Bistrici, a započela je i izgradnja HE „Mrsovo“ na rijeci Lim, kao i vjetroelektrane „Grebak“. Ukupna vrijednost navedenih investicija iznosi više od 1,3 milijardi KM.Pored toga, izgrađeno je 58 malih hidroelektrana i 1825 malih solarnih elektrana, a radićemo i na projektima gasifikacije Republike Srpske i izgradnje 20.000 prozjumera. Kao što je poznato, najavili smo i već započeli aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje magistralnog gasovoda u Republici Srspkoj.
Struja
GLAS: Da li će u godini pred nama biti novog poskupljenja struje?
ĐOKIĆ: Vlada Republike Srpske ne formira cijenu električne energije, osim saglasnosti na cijenu javnog snabdijevanja. Električna energija je roba kojom se slobodno trguje na otvorenom tržištu i cijena se formira u zavisnosti od ponude i potražnje, a građani imaju pravo izbora snabdijevača. Uloga Vlade je da kreira energetsku politiku. Svjesni smo da je svako povećanje računa za električnu energiju osjetljivo pitanje za građane. Od marta poskupljuje distributivna mrežarina, koju određuje Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske i koja je posebna stavka na računu, mimo cijene električne energije. Ipak, razumljivo je da građani posmatraju ukupan iznos računa koji plaćaju. Republika Srpska i dalje ima najnižu cijenu električne energije u regionu, bez obzira na mnogo bolje energetske prilike u tim zemljama. Nastojaćemo da tu poziciju očuvamo koliko god je to moguće. Eventualne buduće korekcije cijene od strane snabdijevača mogu se razmatrati isključivo na osnovu sveobuhvatne analize troškova proizvodnje, stanja u sistemu i tržišnih kretanja.
(GLAS SRPSKE)
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber, Tiktok
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:
