Nijedan ozbiljan investitor ne želi ulagati u nestabilnu zemlju, koja se doživljava kao zemlja konflikta u kojoj samo korupcija cvjeta i to na svim nivoima vlasti, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.
Direktna strana ulaganja u BiH u prvoj polovini godine manja su za oko 46 odsto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH. Očekivano smanjenje direktnih investicija zbog kovid pandemije je potvrđeno, navode u ovoj agenciji.
Kovid pandemija je učinila svoje, ali ne može se proglasiti jedinim krivcem, smatraju ekonomisti.
Pandemija je pomrsla konce na svim poljima pa tako i u oblasti stranih investicija. Međutim, korona nije isključivi krivac što je obim stranih ulaganja u BiH pao, jer i prije pandemije taj obim je bio veoma skroman.
A kako ne bi i bio kad su pred investitorima brojni izazovi.
BiH je otvorena za ulaganje iz inostranstva, ali investitori moraju da prevaziđu endemsku korupciju, kompleksne pravne i regulatorne okvire i strukture vlasti, kao i netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu prava na imovinu i slab pravosudni sistem, navodi se u izvještaju Stejt departmenta o investicionoj klimi za 2020. godinu.
– Nijedan ozbiljan investitor ne želi ulagati u nestabilnu zemlju, koja se doživljava kao zemlja konflikta u kojoj samo korupcija cvjeta i to na svim nivoima vlasti, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.
“Tu su i nerazvijena infrastruktura, nepovezanost auto-puteva, zastarjela željeznica, gasovod koji takođe nije povezan kao energent koji se zahtjeva od stranih investitora i ono što ne smijemo izostaviti to je povezanost direktnih stranih investicija sa lakoćom poslovanja. O lakoći poslovanja izvještaj daje i Svjetska banka i u izvještaju 2020. godine BiH je na 90. mjestu. Dakle, daleko recimo ispod Srbije koja je
na 44. mjestu”, kaže Orašanin.
“Bez direktnih stranih investicija BiH je zaista ugrožena jer nema priliva svježeg kapitala i u tom slučaju mora biti okrenuta kreditiranju, pa evo svjedoci smo da se u poslednje vrijeme priča o novom kreditu i novom zaduženju BiH”, ističe Orašanin.
(Bn)
