Pripremamo se za nastavu koja će 1. septembra u Republici Srpskoj početi u školskim klupama, poručuje ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić.
Kaže da će Ministarstvo prosvjete i kulture RS, svakako, postupiti po preporukama i mjerama Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i Instituta za javno zdravstvo RS.
– Najvažnije je da organizacija nastave bude najbolji model koji će zadovoljiti i obrazovnu i zdravstvenu komponentu u obrazovanju u uslovima koje nam nameće virus korona – naglašava Trivićeva u intervjuu za Srpskainfo.
Šta ako nastava, ipak, ne bude mogla da se odvija u školama?
Tražićemo najbolje rješenje u skladu sa onim što bude diktirala epidemiološka situacija. MPiK je, u saradnji s Republičkim pedagoškim zavodom, RTRS i 410 prosvjetnih radnika, u veoma kratkom vremenskom periodu obezbijedilo nesmetano odvijanje vaspitno-obrazovnog procesa tokom panedmije. Svakako ćemo do kraja jula definisati jasne smjernice za nastavni proces u novoj školskoj godini, kao i mjere zaštite od virusa korona u obrazovnim ustanovama.
U kojoj mjeri ste zadovoljni dosadašnjom realizacijom nastave na daljinu?
Nastava na daljinu realizovana je veoma uspješno, na čemu čestitam svim prosvjetnim radnicima, učenicima i njihovim roditeljima. Dobra strana nastave na daljinu je što su stečena nova i korisna iskustva u korištenju svih raspoloživih digitalnih alata, te što je značajno unaprijeđena komunikacija i odnos između učenika i nastavnika. Od naredne školske godine podsticaćemo razvijanje povjerenja i održavanje postignutog nivoa komunikacije između učenika i nastavnika i poslije održavanja redovne nastave u učionicama. Ako je učeniku potrebna dodatna podrška i pojašnjenje, nastavnici treba da budu na raspolaganju i poslije redovne nastave.
Koje su manjkavosti ovog programa?
Neposredni kontakt i komunikacija među učenicima, te između učenika i nastavnika, vrijednost je redovnog vaspitno-obrazovnog procesa koja je izostala u toku izvođenja nastave na daljinu. Isključivost onlajn nastave nije najbolji model za sticanje znanja naših učenika, posebno nižih razreda osnovnih škola, već samo nužan u uslovima u kojima smo se našli.
Šta je dogovoreno na nedavno održanom sastanku s predstavnicima aktiva direktora srednjih škola?
To je bio konstruktivan sastanak na kome je zaključeno da postoji spremnost za saradnju, kada je riječ o svim novinama koje nas čekaju od sljedeće školske godine. Povećaćemo obim praktične nastave kod poslodavaca, a za učenike sa smetnjama u razvoju praktična nastava će biti prilagođena njihovim mogućnostima, za šta smo stvorili zakonski osnov. Republički pedagoški zavod je inovirao nastavne planove i programe. U svim školama biće poboljšani i higijensko-sanitarni uslovi.
Da li u RS ima viška prosvjetnih radnika?
U vaspitno-obrazovnom sistemu RS imamo određeni broj radnika koji nemaju punu normu, što ne znači da će ostati bez posla. Zakonska regulativa dozvoljava dopunu norme na nivou aktiva škola i to je praksa koja se primjenjuje godinama. Normu je moguće ostvariti i kroz dopunsku nastavu, te produženi boravak. U perspektivi, planiramo i smanjenje broja đaka u odjeljenjima, što će omogućiti kvalitetniji rad nastavnika i učenika.
Kakva je situacija s brojem učenika u novoj školskoj godini, u odnosu na prošlu?
U ovoj školskoj godini nema značajnijih odstupanja kada je riječ o broju učenika koji se upisuju u prvi razred osnovnih škola u odnosu na prošlu godinu. Drugi upisni rok za učenike koji upisuju srednju školu još nije završen, pa još nemamo potpunu sliku.
Koji su rezultati revizije zanimanja u RS, u kontekstu potreba tržišta rada?
U srednjim stručnim školama prije revizije zanimanja imali smo 118 zanimanja i 13 struka. U saradnji s Privrednom komorom RS, Zanatsko-preduzetničkom komorom i Unijom udruženja poslodavaca urađena je revizija i standardizacija 54 zanimanja, a preostala zanimanja će biti završena do oktobra. Sada imamo 106 zanimanja i 14 struka. Nova lista zanimanja usklađena je sa potrebama tržišta rada.
Šta je još promijenjeno?
Pojedina zanimanja su spojena u jedno, kao na primjer agroproizvođač, a neka zanimanja su potpuna nova – agrotehničar, multimedijalni tehničar, carinski tehničar, pedijatrijski tehničar, mehaničar mehatronike, mehaničar pneumatike i hidraulike, operater savremenim tehnologijama, operater za obradu brizganjem, alatničar, monter suve gradnje – moler.
Da li su uvedene i neke nove struke?
Uveli smo i novu struku kultura i umjetnost. Rezultati upisa učenika u srednje škole, odnosno njihova zainteresovanost za upis u nova i deficitarna zanimanja, znače ozbiljan pomak u našem nastojanju da školujemo djecu za zanimanja potrebna domaćem tržištu, a koja će im po završetku škole obezbijediti brže i sigurnije zaposlenje.
Da li će učenici koji su upisali deficitarna zanimanja dobiti neke olakšice?
Oni će dobijati stipendije u visini od 100 KM i plaćene putne troškove od kuće do škole, što je stimulativna mjera Vlade RS, koja je uticala na veću zainteresovanost učenika za upis ovih zanimanja, čak i odlikaša.
Šta će sve omogućiti eDnevnik?
Jedinstveni informacioni sistem MPiK – eDnevnik od 1. septembra će biti implementiran u svim osnovnim školama u RS. Nastavnici će imati na raspolaganju set edukativnih alata, koji će im omogućavati da kreiraju virtuelne učionice, testove za ponavljanje i ocjenjivanje, digitalnu svesku, odnosno da dijele materijale – lekcije, prezentacije, zadaće, razmjenjuju poruke i instrukcije u vezi sa časom.
Inovacije
Najavljeno je da se od naredne školske godine otvara mogućnost za uvođenje inovacija u obrazovni sistem u RS. Šta to podrazumijeva?
Imaćemo inovirane nastavne planove i programe, digitalizaciju sadržaja iz još sedam udžbenika, jedinstvenu digitalnu platformu u svim osnovnim školama, program stimulativnog okruženja, kao i primjenu metoda interaktivnog učenja. Učenici osnovnih škola će imati mogućnost da biraju i fakultativne predmete koje će izučavati u skladu sa svojim talentima i interesovanjima, poput kaligrafije, programiranja ili mladih istraživača. Učenici prve trijade će, pored redovnih časova fizičkog vaspitanja i obrazovanja, u novoj školskoj godini nastavu počinjati sa 15-ominutnim vježbanjem. U narednoj školskoj godini učenici srednjih stručnih i tehničkih škola praktičnu nastavu obavljaće najmanje u obimu od 25 odsto kod poslodavaca. Imaćemo nove planove i programe za sva nova zanimanja u srednjim školama.
(SrpskaInfo)
