Velika subota ili strasna subota je hrišćanski praznik posvećen uspomeni na pogreb Isusa Hrista i njegov silazak u Ad, ujedno predstavlja i uvod u vaskršnje praznike.
Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Sprema se i čisti kuća, boje jaja, po pravilu rano ujutru prije izlaska sunca. U Homolju mijese kolač – vaskršnjak – okićen bosiljkom, kao i manji kolačići.
Velika subota je dan kada se tihuje i moli. To je dan kada je Hristos sišao u AD da propoveda jevanđelje mrtvima, kako bi pokazao da je došao kraj starom vijeku koji je bio obilježen svetkovanjem subotnjeg dana i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan NJegovog Vaskrsenja.
U večernjim časovima, toga dana, plaštanica se iznosi ispred hrama, nosi se oko crkve triput i ponovo spušta u grob. U jugoistočnom Banatu mijese kolačiće koji se posle bdenija nose na groblje. Grob se preliva vinom i okadi. Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove.
U Republici Srpskoj, Popovom polju, Veliku subotu zovu i Crvena subota i tada “maste”, odnosno boje jaja u crveno. U kućama koje su imale smrtni slučaj, jaja se farbaju u tamno crveno, crno ili “maste” u čađi. Jaja isključivo boje ženska djeca.
(Novosti.rs)
