- Nedavno ste na svom FB profilu naveli podatak da glasači u Semberiji manje biraju žene na svim nivoima vlasti u odnosu na ostatak BiH. Zašto je, po Vama, to tako?
Smatram da Semberija predstavlja patrijahalnu sredinu u kojoj su rodne uloge jasno podijeljene tako da žene imaju više obaveza i teže im je da usklade posao, porodicu i politički aktivizam, pa su manje motivisane i manje aktivne u politici. S druge strane, zahvaljujući prije svega Zakonu o rodnoj ravnopravnosti i nametnutim kvotama, građani su imali priliku da biraju ženske kandidate na izborima, ali je mali procenat žena na izborima dobio podršku birača. Jedan od razloga je to što žena manje ima u javnosti, nemaju priliku da ih javnost upozna i da steknu povjerenje građana. Smatram da je to negativan trend, jer moje iskustvo iz oblasti računovodstva i finansija i rad sa ženama potvrđuje da su žene organizovanije, taktičnije, obazrivije, vrijednije, vode se pravilima zakona i struke i manje su sklone kriminalu i korupciji.
- Vi ste se prvi put kandidovali za odbornika i uspjeli ste da osvojite dovoljan broj glasova. Kako ste Vi uspjeli u tome?
Budući da iza mene stoje rezultati na profesionalnom i akademskom polju smatrala sam da je prirodno da mogu da budem uspješna i u politici. Izložila sam konkretne programe i dobila povjerenje različitih grupa građana: studenata, poljoprivrednika, boraca, preduzetnika, penzionera. Mogu da kažem da je to rezultat mog dugogodišnjeg rada, saradnje i povjerenja koje sam godinama gradila u Bijeljini. Zbog toga mi je veoma važno da povjerenje građana koji su me podržali ne iznevjerim.
- Jeste li zadovoljni rezultatima koje ste do sada postigli?
Do sada sam predložila dvije incijative koje je SG Bijeljine usvojila i to su besplatna grobna mjesta za borce Republike Srpske i besplatne karte za bazen za oboljele od multiple skleroze.Uvijek pozivam građane da mi se direktno obrate uz obećanje da ću se maksimalno zalagati da nađem rješenje za problem koji imaju.
- U kom smjeru će se kretati Vaše dalje političko djelovanje?
Nemam običaj da postavljam dugoročne ciljeve u politici. Jedan od ciljeva je bio izbor za odbornicu za SG i taj cilj sam ostvarila. Drugi cilj je bio da uradim nešto konkretno za svoje glasače i već sam sprovela određene aktivnosti po tom pitanju. U svakom slučaju uvijek sam usmjerena na konkretne rezultate i na to kako da unaprijedim postojeće stanje. Nastojim da ohrabrim što veći broj žena da se aktivnije uključe u politiku. Smatram da je važno da pokrenemo pitanje podrške ženama na lokalnom nivou. Želim da motivišem sve odbornice u Skupštini grada da zajedno radimo na osiguravanju rodno ravnopravnog učešća građana. Jedan od načina je stvaranje pomoćnih i konsultativnih odbora za rodnu ravnopravnost koji će razmatrati i diskutovati temu zastupljenosti žena u svim segmentima lokalnog javnog života u opštinskim organima, javnim preduzećima, komisijama. To je jedan mali korak koji pokazuje kako žene u politici mogu da pruže podršku ostalim ženama. Sigurna sam da će vremenom i podrška ženama u politici rasti i da Semberija neće biti na dnu ljestvice po ovom pitanju.
Zastupljenost žena u medijskim sadržajima
Na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama održanoj 1995. u Pekingu prepoznata je važnost odnosa između žena i medija za postizanje ravnopravnosti između žena i muškaraca te su tom prilikom u Pekinšku platformu za djelovanje uvrštena dva strateška cilja – povećanje učešća žena u medijima i novim komunikacijskim tehnologijama te promocija uravnotežene i nestereotipne slike žena u medijima, piše u Rezoluciji o rodnoj ravnopravnosti u medijskom sektoru u EU.
Ovo su statitstike na nivou Europske unije:
-žene čine samo 24 % osoba o kojima slušamo ili čitamo u vijestima;
-od žena se najčešće traži da iznesu mišljenje javnosti (41 %) ili lično iskustvo (38 %) te se one rijetko citiraju kao stručnjaci (samo u 17 % članaka);
-žene čine manje od jedne petine (18% ) stručnjaka i komentatora
-žene su nesrazmjerno nedovoljno zastupljene u informativnim medijima te je njihova vidljivost još i manja u područjima sporta, politike, ekonomije i finansija,
-istorijski značajne žene gotovo nisu prisutne u relevantnim medijskim sadržajima, kao što su biografski dokumentarci.
Rezolucija EP-a preporučuje da „mekim mjerama” kao što su planovi ili smjernice za ravnopravnost polova treba dati još više važnosti u medijskim organizacijama te savjetuje da se tim protokolima utvrde standardi za pozitivno prikazivanje žena u oglašavanju, vijestima, izvještavanju, produkciji ili emitovanju te da se time obuhvate sva područja s osjetljivim sadržajem, kao što su prikazivanje moći i autoriteta, stručnost, donošenje odluka, seksualnost, nasilje, raznolikost uloga te upotreba jezika kojim se poštuje ravnopravnost polova. Pored toga preporučuje javnim i privatnim medijima da uključe rodnu ravnopravnost u sve svoje sadržaje i da usvoje planove ravnopravnosti kako bi se odrazila društvena raznolikost.
IZVOR: BL vijesti
