Ubrzana poslijeratna stambena izgradnja iz temelja je promijenila i još uvijek mijenja izgled Bijeljine, pogotovo njenog centralnog gradskog jezgra.
Karađorđeva, nekadašanja Wilmastrasse (Vilmina ulica), odnosno nekadašnja Titova ulica, u prošlosti je predstavljala prvi bijeljinski korzo, služeći, kako je zabilježio profesor Slobodan Petrović u knjizi “Korzo stare Bijeljine”, za večernje šetnje i izlaske mladih. Korzo se protezao od Muzeja Semberije, pa sve do Sokolskog doma, ali najčešće do starog hotela “Drina”, odnosno do Autobuske stanice.
Tadašnja Wilmastrasse predstavljala je elitni dio grada u kojem su bile smještene sve važnije ustanove, opština, hotel, nekoliko apoteka, dvije banke, dvije crkve, škole, čitaonica i više ugostiteljskih objekata (restorani, aščinice, slastičarne). Iz tog vremena još uvijek u Karađorđevoj ulici postoji neobična zgrada na lijevoj strani ulice, uz novoizgrađeni objekat na lokaciji gdje je nekada bio Zanatski dom.
Ta zgrada ima isturene balkon nad ulicom i prozorima, takozvanim “kibicfensterima”, koji gledaju duž ulice i odlična su “osmatračnica” za posmatranje šetača. Tu zgradu, u ono vrijeme neobičnu i modernu, izgradio je poznati dugogodišnji bijeljinski ljekar dr Lavoslav Pejčić.
Vratimo se još malo Karađorđevoj ulici za koju je većina Bijeljinaca, bar onih starijih, smatrala da će zadržati taj svoj ambijentalni izgled i urbanističke karakteristike i u budućnosti, odnosno da će biti zaštićena od eventualnog rušenja karakterističnih objekata, po kojima se nekada prepoznavao centar grada sa starih požutjelih razglednica. Urbanisti i projektanti su pokušavali da kroz plansku dokumentaciju zaštite gradsko jezgro, ali, izgleda, bez uspjeha.
Uskoro će u Karađorđevoj ulici, u jednom njenom dijelu, otpočeti izgradnja novih stambeno – poslovnih objekata. Srećom, kuća u kojoj je nekada živio ugledni bijeljinski ljekar pošteđena je rušenja, kao i Marića kuća, na desnoj strani Karađorđeve ulice, u kojoj se nalazi popularni kafe – restoran “Frojd”. Najveći dio te ulice dobiće objekte sa prizemljem i tri do četiri sprata.
U nadležnom odjeljenju kažu da su redovno vršili reviziju planske dokumentacije, u skladu sa zadatim zakonskim okvirima, te da stvarnu valorizaciju tih objekata, očigledno je, vrše njihovi vlasnici, novi investitori i vrijeme u kome živimo. Tako će i Karađorđeva ulica u dogledno vrijeme, skoro pa potpuno, promijeniti svoj izgled.
Do kraja godine u zoni centra grada, inače, otpočeće izgradnja petnaestak novih stambeno – poslovnih objekata, tako da se građevinski bum u gradu nastavlja nesmanjenom žestinom i tempom.
Izvor: Desavanjaubijeljini.com
