Narodna biblioteka „Filip Višnjić“ Bijeljina posljednjih desetak godina konstantno bilježi značajan porast broja članova i broja posjeta ovoj ustanovi što je za njih i najbitnije. Biblioteka je 2009. godine imala nešto više od 3.500 članova i oko 45.000 posjeta. Svake godine broj članova i broj posjeta je konstanto rastao, tako da su prošlu, 2019. godinu završili sa 10.175 članova i više od 200.000 posjeta.
„Kada je riječ o književnim večerima, odnosno aktivnostima koje imamo u sklopu Biblioteke, svake godine obogaćujemo sadržaj koji nudimo korisnicima naših usluga i posjetiocima. Posljednjih 15-ak godina aktivno radimo sa najmlađim članovima i predškolcima iz dječijih vrtića na području našeg grada i otvoreni smo za sve predškolske ustanove. Sa predškolcima radimo dva do tri puta sedmično. Prije svega, dolaze nam predškolci uzrasta od četiri do pet godina, a oni kasnije postanu naši stalni članovi“, rekao je za portal „Dešavanja u Bijeljini“ direktor Narodne biblioteke „Filip Višnjić“ Jovan Cvjetković.
Kako Cvjetković kaže, najbitniji je rad sa najmlađima sugrađanima i praktično od malih nogu im stvoriti naviku da dolaze u biblioteku, da čitaju, da se upoznaju sa knjižnim fondom i aktivnostima koje se organizuju u Biblioteci.
Biblioteka je približena svim Bijeljincima
Biblioteka u svom sastavu već nekoliko godina ima Audio Braj internet klub čitaonicu i na taj način posvećuje pažnju i slijepim i slabovidim osobama. Pored toga, 2019. godine uveli su elektronsku pozajmicu knjiga na dječijem odjeljenju, a do kraja 2020. godine planiraju da je uvedu i na odjeljenju za odrasle, što će mnogo olakšati uslugu. U sklopu Narodne biblioteke „Filip Višnjić“, prošle godine je otvoren Američki kutak koji se može opisati kao mala biblioteka rađena u američkom stilu predviđena za učenje, druženje i lično usavršavanje putem radionica koje se organizuju.
„Otvaranjem Američkog kutka, Biblioteka je dobila jedan potpuno nov sadržaj koji će tek u narednim mjesecima i godinama privući nove članove. Tu, prije svega, mislimo na srednjoškolce, jer ono čime raspolaže Američki kutak je praktično namijenjeno učenicima Tehničke škole, inovatorskoj sekciji, ali i Gimnaziji „Filip Višnjić“, jezičkom odjeljenju, jer imamo oko 1.000 knjiga američkih književnika na engleskom jeziku. Tu je i veliki broj tehničke opreme, kompjutera, robotike, 3D štampača, dakle sve ono što je interesantno mladima koji se praktično bave inovatorstvom. Pored toga, u Američkom kutku se organizuje i niz radionica kako za srednjoškolce, tako i za osnovce“, objasnio je Cvjetković.
Već osam godina, Biblioteka posjeduje i Digitalnu biblioteku, odnosno, na svom sajtu posjeduju knjige u elektronskom (PDF) obliku, koje korisnici mogu da preuzmu na svoje računare.
„Realizovali smo projekat digitalizacije u saradnji sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom RS. Svake godine digitalizujemo određen broj knjiga, a to su, prije svega, naše stare i rijetke knjige, odnosno pravimo zavičajnu zbirku. U sastavu digitalne biblioteke imamo ono što je interesantno za ovo podneblje. Želimo da ljudi širom svijeta mogu da pretražuju ono što ih zanima, a vezano je prije svega za Semberiju. Na taj način uspijevamo da privučemo pažnju naših korisnika širom svijeta“, rekao je Cvjetković.
U skladu sa mogućnostima uspijevaju da nabave tražene naslove
Biblioteka u svom knjižnom fondu ima oko 110.000 knjiga, od toga je oko 15.000 naslova na dječijem odjeljenju, na odjeljenju za odrasle oko 20.000, a oko 15.000 je u čitaonicama, dok je veliki broj naslova u magacinskim prostorijama
„Mi kao javna ustanova (za nabavku knjiga) raspolažemo sa svega par hiljada maraka u gradskom budžetu, a nama je potrebno najmanje 30.000KM godišnje kako bismo zadovoljili minimalne potrebe naših korisnika kojih je zaista sve više. Poslije nekoliko godina potrebno je da postojeće knjige zamijenimo novim, da obnovimo knjižni fond, ali to teško uspijevamo s obzirom na sredstva kojim raspolažemo. Pomažu nam pojedinci, firme, zaista se odazovu našem pozivu da nam pomognu, da nabave određeni broj naslova koje tražimo, ali nam je to svakako nedovoljno“, iskren je Cvjetković.
Posljednjih nekoliko godina uspjeli su da klimatizuju najveći dio prostorija, a od prije tri godine priključeni su na Gradsku toplanu što je vrlo bitno i za korisnike i za zaposlene. Takođe, obezijedili su bežični internet za sve korisnike.
„Primijetili smo da u posljednjih nekoliko godina posjetioci uglavnom donose svoje uređaje, laptopove, tablete i priključuju se na naš internet i tako provedu po nekoliko sati istražujući i učeći. Biblioteka je postala dobra navika, a bitno je stvoriti naviku dolaska u biblioteku. Primijetili smo da veliki broj mladih, pogotovo naših studenata koji ne studiraju u Bijeljini već u drugim gradovima u okruženju, kada dođu u Bijeljinu, vole da dođu u prostorije biblioteke i tu nastave da istražuju, uče i pripremaju se za ispite koje imaju na svojim fakultetima. To je ono što nam je posebno drago, oni su i dalje članovi biblioteke, obnavljaju svoje članstvo iako su i članovi biblioteka u gradovima gdje studiraju“, rekao je Cvjetković.
Direktor Biblioteke ističe da su u ovo moderno doba društvene mreže i mediji mnogo pomogli da se Biblioteka približi građanima.
„To je jednostavan način da se građanima plasiraju sve informacije vezane za Biblioteku, da ih upoznate sa radom, aktivnošću, događajima koje pripremate, organizujete i stvarno veliku zahvalnost dugujemo svim medijima, sa kojima imamo odlučnu saradnju. Mislim da je uloga medija u popularizaciji knjige i kulture u našem gradu zaista velika i bez medija se mnoge stvari ne bi mogle realizovati kada je u pitanju sama Biblioteka, posjećenost i članstvo“, objasnio je Cvjetković.
Spreman program aktivnosti za 2020. godinu
Biblioteka je pripremila skoro kompletan program za ovu godinu. Neka od gostovanja, odnosno promocija u narednom periodu su promocije knjiga Mirjane Bobić Mojsilović, Dragana Velikića, Neleta Karajlića i drugih.
„Ove godine planiran je i 17. Međunarodni festival humora i satire u saradnji sa Udruženjem aforističara, Izložba karikatura kompanije Novosti – „52. Pjer“, Četvrti Lutvid-fest 8. i 9. aprila. Pored toga, bijeljinska Biblioteka je sa Društvom bibliotekara RS domaćin velikog Godišnjeg seminara bibliotekara 21. i 22. aprila u Etno selu „Stanišići“ kojem će prisustvovati više od 300 bibliotekara iz RS, Srbije, regije. Aktivno smo uključeni i u obilježavanje „Višnjićevih dana“, početkom novembra organizujemo 11. susrete mladih pjesnika „Na Filipovim stazama““, najavio je Cvjetinović za portal „Dešavanja u Bijeljini“.
Cvjetković posebnu zahvalnost duguje zaposlenima u Biblioteci, na koje je najviše i poseban, jer, kako kaže, oni daju svoj maksimum da izađu u susret svim korisnicima i da naprave najbolje što mogu na svom poslu.
Dešavanja u Bijeljini
