U gradovima duž dijela rijeke Drine, postoje grobovi sa oznakom NN koji obilježavaju posljednja počivališta desetina migranata koji su se utopili posljednjih godina u pokušaju da dođu do zapadne Evrope. Zahvaljujući ljekaru iz Bijeljine, volonteru iz Tuzle i pripadnicima Gorske službe spašavanja Bijeljina, dostojanstveno su pokopani. Sačuvani su i DNK uzorci kako bi se mogao utvrditi identitet.
U proteklih desetak godina na desetine migranata, utopilo se u pokušaju da pređu granicu Srbije i BiH. Njihovi snovi i životi ugašeni su u vodama rijeke Drine.
“Drina je takva vidite plićak pa naletite na rupu od 5-6 metara kad vas uhvati vir. Iskusni plivači imaju probleme u Drini, a da neće imati ljudi koji se prvi, drugi, treći put susreću sa vodom”, objašnjava Nenad Jovanović član Gorske službe sapsavanja iz Bijeljine.
Migranti prelaze uglavnom noću, a kad se tijela izvuku dalje idu na obdukciju kod patologa Vidaka Simića u bolnicu “Sveti Vračevi”.
Starost stradalih obično se kreće od 20 do 30 godina, a prema riječima doktora najmlađi je imao 16 godina.
“Radim te obdukcije po nalogu Tužilaštva. Zadatak je da utvrdim uzrok smrti, eventualno vrijeme umiranja i da sačinim fotodokumentaciju i obdukcioni zapisnik te da uzmem koštani uzorak za DNA na analizu”, priča za BN doktor Simić.
Zakon kaže da se uzorci čuvaju šest mjeseci, međutim ovaj doktor, kome je Hipokratova zakletva na prvom mjestu, radi drugačije.
“Ja sam odlučio dok god bitišem, dok sam u funkciji i radim ovaj posao da te uzorke čuvam”, naglašava Simić.
Prema zakonskim propisima u BiH neidentifikovana tijela, sahranjuje se na teritoriji opštine na kojoj su pronađeni. U misiji identifikacije nastradalih migranata, doktoru Simiću pomaže voloner Nihad Suljić iz Tuzle. Preko njega porodice pokušavaju pronaći srodnike. Groblja bezimenih nalaze se duž Drine. Jedno je u Bijeljini.
“Posebno sam ponosan što iz Bijeljine, Republike Srpske, BiH šaljemo ovakvu poruku da vraćamo ljudima dostojanstvo da smo obilježili njihove grobove. Iako ni rijeka Drina ni BiH nisu odgovorni za njihovu smrt nego Evropska unija koja ih je ubila svojim zatvorenim granicama i sretan sam što mi njima šaljemo takvu prouku da mi živimo neke vrijednosti koje oni nažalost ne žive”, rekao je za BN volonter Nihad Suljić.
Ovi ljudi nisu samo statističke brojke, zato Nihad i doktor Vidak pokušavaju da pronađu načine da se migranti identifikuju i vrate kućama. Do sada su uspjeli tri puta.
“Moja je ideja da po sačinjavanju tih DNA profila da se oni stave na neki sajt na neki portal na sajt recimo neke ambasade, na sajt bolnice gdje pretpostavljena familija u Avganistanu., Pakistanu, Alžiru može da ih vidi i da tamo urade DNA analizu pretostavljenog srodnika. Smatram da svako tijelo treba da nađe put do svoje kuće, a samim tim i duša će lakše naći put od svoje kuće”, poručuje patolog Vidak Simić.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije na ruti preko Zapadnog Balkana od 2014. godine nestalo je 360 migranata. Vjeruje se da ih se trećina utopila. Najviše ih je iz Afganistana, Pakistana, Sirije, Maroka, Eritreje i Etiopije.
(GLAS SRPSKE)
