BiH ni lani nije napravila ozbiljnije korake s ciljem bolje zaštite ličnih podataka stanovnika, a iz evidencija je vidljivo da svijest građana raste, jer ih sve više prijavljuje zloupotrebe i traži zaštitu, posebno kada je u pitanju video-nadzor.
Agencija za zaštitu ličnih podataka uputila je parlamentarnu proceduru na nivou BiH izvještaj o stanju u toj oblasti tokom 2020. godine, u kojem je potvrđeno da BiH još nije uskladila svoje zakonodavstvo sa novousvojenim propisima EU, iako duže vrijeme traje priča o izradi novog zakona, kao i o aktivnostima koje nadležni sprovode u tom pravcu.
U godišnjem izvještaju Agencije o zaštiti ličnih podataka u BiH, koji je potpisao direktor Dragoljub Reljić, istaknuto je da je BiH jedina u regiji koja nema potpisan sporazum sa EUROJUST-om.
– Ranije su imenovane kontakt osobe, a uslov da se pokrenu pregovori jeste da BiH usvoji novi zakon o zaštiti ličnih podataka. I pored činjenice da nije usvojen novi zakon, to ne predstavlja prepreku aktivnijem učešću, kako zakonodavne tako i izvršne vlasti, na svim nivoima, o ovom pitanju – navodi Reljić i poziva nadležne da usvoje novi zakon.
Nepostojanje novih propisa nije jedini problem u Agenciji. Požalili su se i ovaj put na manjak zaposlenih te ponovo tražili službeno vozilo, jer im je, kao i nekim drugima, u opisu posla specijalizovani nadzor, ali nisu na listi institucija koje ima pravo na još jedno takvo vozilo.
Podaci iz godišnjeg izvještaja pokazuju da su lani izvršili ukupno 36 inspekcijskih nadzora, od čega 25 redovnih, na osnovu ranijih planova te 11 vanrednih, gdje su posjetili ministarstva na nivou BiH, Srpske i FBiH, zatim kazneno-popravne zavode te određena javna preduzeća.
Utvrđeno je da većina nije izvršila svoje obaveze, nisu usvojili planove bezbjednosti za zaštitu ličnih podataka ni posebne evidencije o ličnim podacima koji su dati trećoj strani i razloge za to.
Službenici Agencije, osim po službenoj dužnosti, postupaju i na osnovu prigovora, koje, po zakonu, može svako da podnese kada sazna ili posumnja da je kontrolor ili obrađivač podataka povrijedio njegovo pravo ili da postoji direktna opasnost po povredu prava.
Po tom osnovu zaprimljeno je 168 prigovora, a završeno 108 predmeta. Od toga je u potpunosti usvojeno 27, dok je djelimično usvojeno njih sedam.
– Najveći broj prigovora je podnesen u vezi sa obradom ličnih podataka putem video-nadzora, što svjedoči i o povećanju svijesti građana o zaštiti ličnih podataka – istaknuto je u dokumentu u kojem piše da su primjeri zloupotrebe potvrđeni na radnim mjestima, u teretanama, zajednicama etažnih vlasnika i drugima.
U Agenciji su lani imali posla i zbog pandemije virusa korona te obrade i objave podataka o zdravstvenom stanju, u smislu objave imena i prezima onih koji su kršili važeće epidemiološke mjere te zbog drugih slučajeva koji su se odnosili i na korišćenje otisaka prsta i podataka iz ličnih karata.
Zbog kršenja zakona su, po svim osnovama, izricali kazne od 500 do 10.000 KM. Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava u Parlamentu BiH Lazar Prodanović rekao je za “Glas Srpske” da je očigledno da problema u ovoj oblasti ima, ali da to nije samo slučaj u BiH.
– Zloupotreba ima i u drugim zemljama, ali to ne može da bude izgovor. I po ovom pitanju je potrebno više koordinacije – rekao je Prodanović.
Izvor Glas Srpske
