Jedno od neobičnijih zanimanja na našim prostorima jeste trening, odnosno dresura pasa. Dreser Filip Bišanović iz Bijeljine, jedan je od najpoznatijih po dresuri rotvajlera širom regiona. Ono što ističe u prvom planu kao najbitnije za uspjeh u ovom pozivu jeste – neizmjerna i bezrezervna ljubav prema čovjekovom najboljem prijatelju…
Poslednjih skoro 10 godina Filip Bišanović iz Bijeljine svoj život je posvetio psima. Prilika da ostvari želju iz najranijeg djetinjstva ukazala mu se kao 19-godišnjaku.
“Čitav život volim pse i životinje. Desilo se, prije desetak godina da čujem da se traži radnik i da je u pitanju rad sa psima. Nisam mogao da vjerujem, to mi je želja od djetinjstva, da radim u zoološkom vrtu ili nešto slično. I tako sam počeo. Vremenom sam usavršavao treninge i sve šta se traži u takvoj vrsti rada sa životinjama, da sam naposljetku došao i do evropskih izložbi,” priča mladi Bijeljinac.
Trenutno radi u Valjevu, za poznatog grčkog dresera. Uža specijalnost mu je dresura rotvajlera za izložbe. U zavisnosti od želje i temperamenta psa, ta priprema traje par mjeseci.
“To nije klasično-sjedi, lezi, napad i odbrana. Traži se da je što ljepše pas izložen u pokretu. Ako i ima neku manu, treba ga izdresirati tako da se namjesti, da to bude prikriveno i da je što ljepše prikazan”.
Za ovaj poziv presudila je ljubav prema životinjama, ali i činjenica da u našem društvu još uvijek ne postoji dovoljno razvijena svijest o psima, njihovom značaju i gotovo neograničenim mogućnostima pozitivnog učešća u životu čovjeka. Proputovao je čitavu Evropu i kaže:
“U Italiji i Njemačkoj su najveće izložbe rotvajlera na svijetu. Klub “Ziger” je državna izložba rase rotvajlera. Tu sam bio 2 puta i u Italiji sam bio četiri puta. Bio sam sa najvećim imenima i ulazio u plasmane. Tamo proći ocjenu, da je pas pravilan je veliki uspjeh.”
Malo se o tome zna, ali već unazad 20 godina uzgajivači i dreseri iz Semberije postižu zavidne rezultate na svjetskom nivou. Posvećenost, ljubav i strpljenje su osnova uspjeha.
“Ljubav, strpljenje i smirenost. Naporno je. Rad sa psom u nekim stvarima sličan je vaspitavanju djeteta, još i teže. Psa logikom treba navesti da radi to što se od njega traži. Kroz igru se usmjerava, prvenstveno na predmet, recimo loptica. Kasnije će ona, kada odraste i bude spreman za izložbe, glavna stvar na toj prezentaciji. Pas se tokom njenog trajanja fokusira na taj predmet i ne obraća pažnju niti na dresera koji ga namješta u položaj za izlaganje niti na publiku, galamu niti gužvu,” otkiva Filip tajne svog umijeća.
Ženka rotvajlera kojoj je trenutno posvećen je skotna, te očekuje da će dobiti uspješno leglo i usmjeriti se na uzgoj pasa, jer tu vidi perspektivu.
“To je mnogo naravan i stabilan pas. Ako mu se posveti pažnja, koju inače traži, može da se postigne sve što se želi. Urođeno im je da su poslušni i dobri. Sama njegova anatomija i veličina je takođe nešto što ispunjava moje kriterijume, kao dresera. Kao i to što dosta podsjeća na prirodne pse, to što ima prirodne predispozicije za rad i pokret. Kada sve to daš psu, kao djetetu što se daje, rezultat ne može izostati. Ja od ovog posla mogu, sasvim pristojno i da živim”, kaže Bišanović.
U radu sa psima primjenjuje metod pozitivne motivacije, gdje se rezultati postižu bez upotrebe fizičke ili mentalne prisile, potezanja povodca, zastrašivanja psa ili kažnjavanja.
“Kazna nikako, ona ubija želju i pas dobija strah koji je poguban tokom rada, koji je mnogo bitan. Nagrada je uvijek najbitnija. Ne mora to uvijek biti nešto klasično, kao što je hrana, nego upravo loptica koju sam pominjao, to ga čini neizmjerno srećnim. Psi su moja najveća strast i ljubav. Za koga kod da sam radio, radio sam kao sebi”, poručuje ovaj posvećeni trener pasa.
On kaže psi su tu da unose radost u naš svijet, da nam pomognu i silno se trude da se uklope u našu sredinu, samo nekad ne znaju kako, ako im mi to ne pokažemo.
“Ljubav je presudna, ali nije dovoljna. Ipak je potrebno malo znanja i mnogo odgovornosti za ovu zajedničku avanturu. Mi još ne znamo sve o tom plemenitom biću, niti smo do kraja istražili njegove mogućnosti da doprinese dobrobiti čovjeka”, poručio je ovaj mladi Bijeljinac.
(BN)
