Radnici s primanjima do 800 KM biće oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, nova je mjera Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kojom planiraju rasteretiti privrednike. Ekonomisti i poslovna zajednica jedinstveni u ocijeni da je ukidanje dohotka do određenog iznosa dobar potez, ali ne na način kako je to predloženo.
O detaljima plana Vlade FBiH da rastereti privrednike za Novi dan N1 govorili su Goran Miraščić, savjetnik federalnog premijera i Adnan Smailbegović, predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH.
Govoreći o tom potezu Vlade FBiH, Mirašćić kaže je to mjera koja ide u paketu.
“Dakle, Zakon o porezu na dohodak ide u paketu sa Zakonom o doprinosima. Zbog čega ta mjera? Ovo je nešto što Vlada pokušava da promijeni tri ili četiri godine. To se našlo i u orginalnoj Reformskoj agendi. U suštini radi se o proširenju poreske osnove za naknade koje nemaju karakter plate i koje kao takve nisu oporezive. Federacija je jedno od rijetkih mjesta gdje postoji ta vrsta naknada. Ovdje govorimo o toplom obroku, prevozu, regresu…”, kazao je savjetnik federalnog premijera i dodao da će sada i to biti oporezivano.
“Proširuje se poreska osnova, ali se više nego proporcionalno smanjuje zbirna stopa doprinosa. Mi trenutno imamo Zakon o doprinosima gdje je opterećenje sa bruto plate 41,5 posto. Kada su zakoni otišli u proceduru taj neki neutrala efekat što se proširuje, a smanjuje stopa, bio je 33,5. Bilo je značajnog rasta prihoda od direktnih poreza i doprinosa u posljednje tri godine i tako da smo došli do nekog kompromisnog rješenja da je novi prijedlog 32,5 posto.”, kazao je on.
Što se tiče direktnog pitanja zašto 800 KM, prosječan odbitak po osnovu poreza na dohodak u 2018. godini bio je 450 KM.
“Znači, 300 maraka obavezni odbitak i uglavnom svi koristi barem jednu preferencije, mi znamo da je olakšica za prvo dijete bila 0,5 posto – jako je teško mogao doći neko do odbitka od 800 maraka. Odredili smo da je to nešto ispod prosjeka od 921,5 marke i došli smo do toga da bi bio fer pristup da oslobodimo sve one koji zarađuju do 800 KM, s obzirom da je to ispod prosječne plate. A sve koji zarađuju preko 800 maraka ćemo porezovati sa 13 posto. Dakle, ako je nekome plata 1.000 maraka plačaće se porez od 13 posto na tu razliku od 200 KM, što iznosi 26 maraka. Svima je obavezan odbitak 800 maraka”, kazao je Miraščić.
Što se tiče poslodavaca, Smailbegović otkriva da su oni tražili veći odbitak.
“Išli smo sa varijantom 900 ili 1.000 maraka. Čak smo tražili da ide na prosjek Federacije pa da se eventalno svake godine pomjera kako raste prosjek, a da ova druga stopa ide na 15 posto. Htjeli smo da ove niske plate što više rasteretimo. Raniji prijedlog je bio 700 KM, sad smo došli na 800 – što je još uvijek prihvatljivo.
Da li će ovo dovesti do toga da poslodavci daju plate ispod 800 maraka kako ne bi plaćali porez na dohodak, Smailbegović odgovara:
“Vidite, porez na dohodak je jedan manji iznos poreza koji se plaća na plate. Ključni su doprinosi, oni su najveća stavka. Prošla godina na doprinosima je bila tri i po milijarde, a porez na dohodak 382 miliona maraka. Ključna matematika kod niskih i visokih plata su doprinosi. Zakon o doprinosima ima glavnu manu, na koju smo često upozoravali, a to je da će na niske plate imati nulti efekat. Dakle, neće se tu nešto popraviti. Uštede su na višim platama. I to je rezultat jedne devijacije koja je prisutna u FBiH od rata – da imamo relativno nisku minimalnu platu i dosta visoke neoporezivne stavke – to su topli obrok, regres, prevoz i to na niskim platama zaista pravi jednu jako veliku devijaciju. Sad kad se to oporezuje onda će to zaista uticati na niske plate. Mora se u konačnici jednom povući crta. To je jedna pozitivna strana priče”.
(BN/N1)
