Srpska pravoslavna crkva proslavlja praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen Bogorodici.
Velika Gospojina se u mnogim pravoslavnim porodicama proslavlja kao porodična slava, a često je i crkvena, ili slava celog sela. Zato se svi običaji u vezi sa praznicima posvećenim Majci Božijoj zasnivaju na poštovanju njenog kulta, u koji su uklopljena vjerovanja i rituali iz narodne religije.
Za praznike Veliku i Malu Gospojinu običaj je da, naročito žene, poštuju veliki broj zabrana, koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje. Vjernicima se preporučuje da ne obavljaju kućne poslove, a ovo naročito važi za žene. Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice, isto tako, nije dobro išta raditi rukama, ili započinjati nov posao.
Vjeruje se da Bogorodica razume dušu svake žene posebno, razume njenu misao, bol, patnju, želju. Zbog toga žene se posebno njoj mole za zaštitu, sreću, zdravlje i unutrašnji mir.
Od praznika Velike Gospojine, do Male Gospojine (Rođenje Presvete Bogorodice), obilježava se period Međudnevnice, kada se beru ljekovite biljke, koje se suše i čuvaju za pripremu prirodnih lijekova i čajeva tokom cijele godine.
(NEZAVISNE)
