Srpska pravoslavna crkva 9. decembra proslavlja praznik Svetog Alimpija Stolpnika. Iako praznik Sveti Alimpijе nije zapovjedan, a time i neradan za vjernike, njegov kult je rasprostranjen kod Srba i slavi se i kao krsna slava.
Ovom svecu posvećeni su i neki hramovi. U Srbiji se, u nekim krajevima naziva i Sveti Đorđe Alempije. To je zato što se toga dana slavi spomen osvećenja dva hrama Sv. velikomučenika Georgija, u Rusiji i u Grčkoj. Narod je kult oba svetitelja sjedinio u jedan.
Sveti Alimpije Stolpnik je hrišćanski asketa iz 7. vijeka. Rođen je oko 522. godine u pobožnoj porodici u Andrijanapolju u Paflagoniji i još kao mali je bio predat na službu Bogu, služivši kao đakon andrijanapoljskog episkopa Teodora, koji ga je i naučio Svetom pismu. Iako je bio voljen od svih, uvijek je tražio načina da bude sam.
Alimpije je želio da živi u molitvi i usamljeništvu pa se povukao na jedno grčko groblje pored grada Paflagonije, od kojeg su ljudi bježali zbog demonskih priviđenja. Tu se nastanio na jednom stubu (stolpu), i na njemu na hladnoći i vrućini, u postu i molitvi, proveo veći dio života (prema hrišćanskom predanju oko 53 godine). Zbog toga je nazvan stolpnikom.
Poslije nekog vremena podsmijavanja i čuđenja, na šta se Alimpije nije obazirao i nije dozvolio nijednom iskušenju da ga poremeti, ljudi su počeli da ga poštuju i da mu dolaze radi utjehe, pouke i iscjeljenja. Oko njegovog stuba podignuta su dva manastira, jedan muški i jedan ženski.
U ženskom manastiru živjele su Alimpijeve majka i sestra, a on je sa svog stuba, primjerom i riječima, ukazivao ljudima put ka spasenju. Po predanju, Alimpije je živio 120 godina i upokojio se 640. godine u vrijeme cara Iraklija. Od njegovih moštiju sačuvana je glava u Kutlumuškom manastiru na Svetoj gori. Smatra se jednim od tri velika stolpnika, pored Simeona Stolpnika i Danila Stolpnika. Poštovan je i u katoličkoj i u pravoslavnoj crkvi.
Kažu da su se još prije njegovog rođenja pokazali neki znaci po kojima se moglo vidjeti da će njegov život biti čudesan. Prema pripovjedanju ovaj svetac je strogim postom i strpljenjem raznih nedaća skoro sve pustinjake prevazišao.
Sveti Alimpije na ikoni se predstavlja u asketskom, tj. pustinjačkom odjelu kako sjedi na svom stolpu. On je zaštitnik stoke, pa se zato na njegov dan ne upreže stoka. Po predanju, on je pregazio kugu i od tada se ona ne javlja.
(Kurir)
