Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave Uspenije presvete Bogorodice, jedan od najvećih hrišćanskih praznika.
Majka Božja nadživjela je sina, nastavila njegovu misiju i bila svjedok mnogih slavnih događanja. Do kraja života živjela je u Jerusalimu, okružena pažnjom apostola i prve hrišćanske zajednice.
Kao što joj je nekad arhangel Gavrilo saopštio da će roditi sina Božjeg, tako je sada obavijestio da će se, na ovaj dan upokojiti. Vaznijela se na nebo i “predala svoj duh u ruke Spasitelja”.
Prema jednim izvorima, Bogorodica je živjela 60, prema drugim 72 godine. Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine, u znak sjećanja na pobjedu nad Persijancima.
Uspeniju presvete Bogorodice prethodi dvonedjeljni post. U narodu je ovaj praznik poznat i kao Velika Gospojina, praznik majki i djece.
Običaji na današnji dan
Prema vjerovanju Srba, u periodu između dvije Gospojine, ili periodu prelaza, važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.
Nije dobro ništa raditi rukama, naročito poslove sa iglama, ili uopšte započinjati nov posao.
Vjerovalo se da na Veliku Gospojinu, malo sastrugane boje sa njene ikone ili freske, ako se popije razmućeno u vodi, može pomoći kod mnogih ženskih bolesti.
Presveta Bogorodica je i zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore ljekovite vode da se umiju.
Proslavljanje Velike Gospojine u Srbiji pratili su vašari na kojima su se ljudi u prazničnom raspoloženju okupljali radi upoznavanja i druženja, ili trgovine. Na vašarima su se momci i djevojke upoznavali, igrali u kolu, a tu su se najčešće i svadbe ugovarale.
(atv)
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber, Tiktok
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:
