Srpska pravoslavna crkva /SPC/ danas proslavlja Svetog mučenika Stefana Dečanskog – Mratindan.
Sveti mučenik Stefan Dečanski, kralj srpski, sin je kralja Milutina i otac cara Dušana.
Po naređenju neobaviještenog oca bio je oslijepljen, a po naređenju lakomislenog sina, u starosti udavljen. Pri oslijepljenju javio mu se Sveti Nikola u hramu na Ovčem polju i obećao mu da će mu vratiti vid.
Pet godina proveo je Sveti Stefan u Carigradu kao zatočenik u manastiru Svedržitelja /Pantokratora/. Svojom mudrošću i trpeljivošću, podvigom i blagodušnošću izazivao je divljenje i monaha i cijelog Carigrada.
Кada je prošlo pet godina Sveti Nikola čudotvorno je vratio vid kralju Stefanu, koji je odmah, iz zahvalnosti sagradio hram Visoki Dečani, jednu od najljepših građevina vizantijske umetnosti i srednjovjekovne arhitekture na tlu srpske države.
Svoj vijek proživio je Sveti Stefan kao pravednik i mučenik i tako ga i skončao 1336. godine. Sa Svetim Savom i svetim knezom Lazarom, Sveti Stefan čini trojstvo najmudrijih, najpožrtvovanijih i najblagorodnijih ličnosti i svetitelja koje je dao srpski narod.
U mnogim krajevima danas se proslavljaju krsne i zavjetne slave. Mnogi su i kršteni njegovim imenom. Dan Svetog mučenika Stefana Dečanskog crno je slovo u kalendaru srpske pravoslavne crkve. Zavjetni je dan za sve one koji boluju od očnih bolesti.
Običaj je da se danas ovce ne izvode iz tora. Najavljuje se i zima izrekom “Sveti Mrata, snijeg na vrata”. Postoji vjerovanje i da se na Mratindan predskazuje kakva će zima biti. Ako je dan maglovit, zima će biti promjenljiva, a ako je vedar i sunčan, biće mraza.
Vjeruje se i da će, ako domaćin danas preuzme sve poslove u kući na sebe, domaćinstvu krenuti na bolje. U suprotnom, za tu kuću godina će biti loša.
Postoje interesantni običaji povezani s ovim praznikom, koji, kako tvrde etnolozi, potiču iz paganskih vremena. Prema jednom, na Mratindan su Stari Sloveni slavili kult vuka koji je istovremeno moćan protivnik i zaštitnik od demona.
Tako je nastalo vjerovanje da 24. novembra Sveti Mrata saziva sve vukove i određuje im koliko ovaca od kojeg domaćina smiju da pojedu te zime tako da nikome ne nanesu preveliku štetu.
Danas se završava period Vučijih dana, koji su počeli na Đurđic.
U ovim danima ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Krojači i obućari odmaraju, a žene ne rade ručne radove.
(Srna/GS)
