Naučnici sa Harvarda rade na slanju balona iznad Švedske.
Njihov cilj je da ustanove hoće li blokiranje sunčeve svjetlosti koje direktno utiče na Zemlju pomoći u borbi protiv globalnog zagrijavanja. Prvo testiranje, koje bi se moglo dogoditi sljedeće godine ili početkom 2022, finansijski je podržao i osnivač Majkrosofta Bil Gejts.
Ovaj prvi test bio bi samo test balona i instrumenata koji bi se koristili u eksperimentu. Naučnici bi proučavali hemijske reakcije u stratosferi kroz balon koji bi letio 10 kilometara iznad Zemlje. Projekat su finansirali privatni donatori, a sada im se pridružio Bil Gejts, piše Hina.
Krajnji cilj projekta je korišćenje balona za slanje reflektujućih čestica u atmosferu u nadi da će blokirati ili ograničiti direktnu sunčevu svjetlost na Zemlju i smanjiti učinke globalnog otopljenja.
Projekat finansira Univerzitet Harvard i njegov istraživački program solarnog geoinženjeringa, a dijelom ga finansira i pomenuti Gejts, kao i grupa investitora u rizični kapital, povjerioci starijih hedge fondova i drugi povezani sa kompanijama poput Gugla i Hewlett-Packard-a.
Ako eksperiment bude uspješan, to bi mogao biti važan korak u promjeni obrasca globalnog otopljenja, kažu naučnici, ali neki su zabrinuti da bi projekat mogao dati zabludu o borbi protiv pomenutih globalnih promjena.
Izražena je najveća zabrinutost da bi reflektovanje sunčeve svjetlosti moglo promijeniti stvari poput vremenskih obrazaca i rasta biljaka.
Uz to, neki ističu da bi se ovaj projekat mogao smatrati jednostavnim rješenjem umjesto riješavanja glavnih problema globalnog zagrijavanja.
Umjesto da se bori protiv povećanja emisija, ovaj projekat treba posmatrati kao način usporavanja globalnog zagrijavanja, istovremeno pokušavajući riješiti važnije probleme, smatra Harvard. To je relativno mali eksperiment vrijedan oko 20 miliona dolara, ali mogao bi imati velik uticaj na usporavanje rastućih emisija, kažu.
Cilj projekta je puštanjem balona u stratosferu otpustiti oko dva kilograma prirodnih hemikalija, poput kalcijumovog karbonata i sulfata.
Njihovim puštanjem stvorila bi se takozvana “poremećena vazdušna masa” koja bi bila duga oko jedan kilometar i široka 100 metara. Naučnici bi izmjerili disperziju hemikalija i ispitali koliko je ovaj alat djelotvoran u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Čak i da taktika djeluje, takav bi se pristup morao primjenjivati u cijelom svetu, a nije jasno koje bi se zemlje složile sarađivati, koliko bi velike posljedice imale na divlje životinje i biljni svijet.
(Atv)
