Prodekan Medicinskog fakulteta u Foči Siniša Ristić rekao je da se specifičnost infekcije virusom korona ogleda u tome što još ne postoje jasni markeri koji mogu da ukažu da li će se klinička slika razviti ka blažem ili težem obliku.
Na predavanju u Bijeljini o temi “Radiološka dijagnostika infekcije kovid-19” sa posebnim osvrtom na ulogu i značaj CT imidžinga u dijagnostici i praćenju ovog oboljenja, Ristić je naveo da je kovid veoma kompleksno oboljenje koje karakteriše individualan tok.
“Riječ je o oboljenju sa autoimunim i autoinflamatornim karakterom koje se različito manifestuje. To je generalizovano oboljenje krvnih sudova, što znači da može da zahvatiti gotovo cijelo tijelo, a ne samo pluća”, rekao je Ristić.
On je ukazao na veliku ulogu radiologije, ne samo u dijagnostici, nego i u praćenju perioda u toku i poslije infekcije jer nije sasvim poznato kakve posljedice virus korona ostavlja za sobom.
Doktor Siniša Ristić, koji je u Bolnici “Sveti vračevi” angažovan kao stručni saradnik iz oblasti radiologije, predstavio je ljekarima bijeljinske bolnice novi koncept u ehosonografiji, takozvani “Pocus ultrazvuk”.
Ovaj kocept omogućava da se ultrazvučna dijagnostika bukvalno “donese” do pacijenta ma gdje se nalazio, uključujući i pacijente pregledane i liječene u kućnim uslovima, kao i pacijente u jedinicama intenzivne njege, one koji dolaze u urgentnu službu ili su u sanitetskom vozilu.
Ristić je naveo da to usmjerenje podrazumijeva obuku ljekara na nivou primarne zdravstvene zaštite, uključujući i ljekare urgentnih službi i jedinica intenzivne njege, da mogu da sa velikom preciznošću prepoznaju i dijagnostikuju bitne patološke poremećaje, koristeći ultrazvučnu dijagnostiku na mjestu susreta sa pacijentom.
To je specifična upotreba ultrazvučne medicinske dijagnostike u svrhu brzog skrininga pacijenta i prepoznavanja najbitnijih bolesti, patoloških procesa i stanja koji se odigravaju u trenutku pregleda.
“Danas postoji niz protokola za primjenu Pocus ultrazvuka, poput perioperativnog čiji je cilj vizuelizacija struktura vazdušnih puteva tokom njihovog obezbjeđivanja pri anesteziološkom radu ili procjena volumena cirkulišuće krvi prilikom transfuzije. Zatim postoji brzi protokol koji se koristi u traumatskim stanjima gdje se sonda postavlja na pet regija trbuha i grudnog koša radi detekcije vazduha u pleuralnom prostoru”, rekao je Ristić.
On je naveo da će sa razvojem android tehnologije u upotrebi biti ultrazvučne sonde za android gdje će uz pomoć softvera za ultrazvučni pregled ekran za ehografiju biti android.
“Ljekaru u budućnosti više neće biti dovoljan samo fonendoskop, nego će uz pomoć ultrazvučne sonde u svakom trenutku i za vrlo kratko vrijeme moći da dopuni svoj fizikalni pregled”, istakao je Ristić.
Nakon predavanja prisutnima se obratio i direktor bijeljinske bolnice Zlatko Maksimović koji je naveo da će 2021. u ovoj zdravstvenoj ustanovi biti godina ulaganja u znanje i da će svima zainteresovanima za napredovanje u službi to biti omogućeno.
(Srna)
