Navedeno je to u obrazloženju zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, čiji prijedlog će u srijedu razmatrati Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma parlamenta BiH.
“Zadržavanje dosadašnjeg tempa harmonizacije akciza na cigarete u BiH sa standardima EU je kontraproduktivno, jer donosi dalje jačanje crnog tržišta, eroziju naplaćenih prihoda i ugrožavanje poslovanja i opstanka duvanske industrije”, navedeno je u ovom dokumentu.
Kako se dalje dodaje, sprovedene ankete ne ukazuju da je snažan rast poreza djelovao destimulativno na broj pušača i intenzitet potrošnje cigareta u BiH.
“Imajući to u vidu, u uslovima sporog oporavka ekonomije i stagnacije dohotka postoji stalna prijetnja rasta migracije potrošača sa niskim dohocima na crno tržište cigareta i duvana”, ističe se u obrazloženju Prijedloga zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, koji je napisan još 2018. godine, a tek sad ide pred Komisiju.
Kako se dalje ističe, u takvoj situaciji kompanije iz duvanske industrije se iz godine u godinu bore za sve manji obim regularnog tržišta cigareta, sažimajući poslovanje i trpeći značajne gubitke, pogotovo u domaćoj duvanskoj industriji.
“S druge strane, zdravstvene statistike ne pokazuju da je agresivno oporezivanje duvanskih prerađevina dovelo do smanjenja pušenja, već, naprotiv, konzumenti zbog visokih cijena cigareta pribjegavanju korištenju jeftinog rezanog duvana upitnog porijekla i lošeg kvaliteta”, stoji u obrazloženju ovog zakona.
Suština ovog zakonskog rješenja je bilo uvođenje moratorija na dalje povećanje specifične akcize na cigarete, tako da je ona 2019, 2020. i 2021. godine trebalo da iznosi 1,50 KM po paklici nikotinskih štapića. Međutim, ovaj dokument nije se našao na dnevnom redu pošto nismo imali vlast na nivou BiH, pa je već 2019. specifična akciza dignuta na 1,65 KM, koliko iznosi i sada. Da li će eventualno biti vraćena na iznos od 1,50 KM, što bi dovelo i do pojeftinjenja cigareta, zasad nije poznato.
Stručnjaci smatraju da bi država, kako kažu, trebalo da ispravi svoje greške te da snizi akcize na cigarete, bar na one kategorije koje puši stanovništvo čiji je standard manji, te na rezani duvan.
“Pri povećanju akciza nisu uzeti brojni elementi kao što je životni standard ljudi, odnosno, recimo, veliki broj penzionera sa malim penzijama. Mjere koje su donijeli imale su kontraefekte, poput smanjenih prihoda u budžetu, te bujanja crnog tržišta”, kaže za “Nezavisne” Svetozar Mihajlović, savjetnik u preduzeću “Duvan” iz Bijeljine.
“Nezavisne” su u petak kontaktirale više članova Komisije za finansije i budžet, ali njihov stav nismo uspjeli dobiti. Pojedini članovi, zanimljivo je, priznali su nam da još nisu ni pročitali ovaj dokument, a drugi, pak, kažu da “treba još da iščitaju neke analize”, nakon čega bi mogli da se oglase.
Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, potvrdio nam je da su prošle godine prihodi od akciza na duvan iznosili 867 miliona KM. To je, istina, više nego godinu ranije, ali je u tom periodu došlo i do rasta akciza.
Prihodi od akciza na duvan po godinama
2009 – 449,4 miliona KM
2010 – 556 miliona KM
2011 – 716,3 miliona KM
2012 – 758,4 miliona KM
2013 – 727,1 milion KM
2014 – 757,9 miliona KM
2015 – 811,6 miliona KM
2016 – 807,7 miliona KM
2017 – 815 miliona KM
2018 – 814,1 milion KM
2019 – 867 miliona KM
