
U JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ prvi put je primijenjena „Pulse Field Ablation” (PFA) –najsavremenija metoda liječenja srčanih aritmija, što predstavlja značajan iskorak u oblasti elektrofiziologije. PFA je za sada namijenjena isključivo liječenju atrijalne fibrilacije, koja čini oko 60 odsto svih kliničkih aritmija. Upravo zbog te učestalosti, značaj uvođenja ove metode je višestruk.
PFA proceduru izvode naši kardiolozi, prof. dr Lazar Angelkov i dr Vladimir Đurić, sa svojim timom za elektrofiziologiju.
„Pulse Field ablacija je potpuno nova tehnologija u odnosu na postojeće do danas. To je tzv. netermalna energija koja omogućava da bezbednost bolesnika bude značajno na većem nivou. Vrlo se lako izvodi i jedna procedura traje ne više od sat vremena. Što se tiče elektrofizijoloških karakteristika, razlikuje se po tome što sa određenim kateterom se napravi električno polje u koje se stave miociti, to su osnovne ćelije u levoj predkomori i u tom takvom visokonaponskom električnom polju dolazi do otvaranja pora samih ćelija, isticanje citoplazme i na taj način dolazi do smrti i formiranja lezije koja je veoma značajna da se atrijalna fiblacija ponovo ne javi“, objašnjava prof. dr Lazar Angelkov.
Dr Vladimir Đurić navodi da je atrijalna fibrilacija (treperenje pretkomora) jedna od najčešćih trajnih srčanih aritmija u odrasloj dobi, koja pogađa 2–4% svjetske populacije, a rizik raste sa starenjem, zahvaćajući gotovo 10% osoba starijih od 80 godina.
„Atrijalna fibrilacija često prolazi neprimijećeno. Između 20 i 30 odsto pacijenata ima ovu aritmiju, a da toga uopšte nije svjesno. Upravo u tome leži najveća opasnost. I kada nema izraženih simptoma, ona nosi ozbiljan rizik od stvaranja krvnog ugruška u srcu. Ukoliko ugrušak dospije u moždanu cirkulaciju, može izazvati moždani udar. Procjenjuje se da je atrijalna fibrilacija odgovorna za trećinu do petinu svih moždanih udara. Kod pacijenata koji imaju tegobe, najčešće se javlja osjećaj nepravilnog rada srca, treperenja ili „leptirića“ u grudima, ubrzan ili neujednačen puls, nedostatak vazduha ili nelagoda u grudima. Ipak, dio oboljelih ne osjeti nikakve simptome, zbog čega je samokontrola od izuzetne važnosti”, kaže dr Đurić.
Do sada je u angio sali za elektrofiziologiju bijeljinske bolnice izvedeno sedam procedura PFA, a pacijenti su dan nakon intervencije dobrog zdravstvenog stanja otpušteni iz bolnice.
“Sedam godina liječim se od srčane aritmije. Bio sam pušač do prije godinu i po. Teško je taj osjećaj opisati kada srce treperi. Često sam osjećao da mi ponestaje vazduha, pritisak mi je varirao. Nekada ih nisam ni osjećao, nego samo kad mjerim pritisak, čuje se nepravilan rad srca. Profesor Angelkov mi je preporučio ovu intervenciju. Sve je prošlo dobro. Prvi put sam u bolnici i veoma sam zadovoljan uslugom”, kaže pacijent N.P. (1955) iz Bijeljine.
Pacijent iz Bileće B.T. kaže da je i ranije liječen u našoj ustanovi od srčanih aritmija.
“Sada je uvedena nova metoda i profesor me pozvao na korekciju. U bijeljinsku bolnicu dolazim sa velikim povjerenjem”, rekao nam je pacijent prilikom polaska kući.
Stavovi o tome kada je pravi trenutak za ablaciju atrijalne fibrilacije danas se značajno mijenjaju. Ranije je važilo pravilo da se na ovu proceduru upućuju pacijenti tek onda kada terapija lijekovima više ne može da drži aritmiju pod kontrolom. Međutim, savremeni pristup ide ka ranijem intervencionom liječenju.
Kako objašnjava dr Vladimir Đurić, svaki lijek – pa i oni najčešće korišteni – nosi određeni rizik od neželjenih dejstava, a to važi i za antiaritmike koji se koriste u terapiji poremećaja srčanog ritma. Istovremeno, tehnologija u oblasti elektrofiziologije značajno je napredovala.
„Ranije smo čekali da iscrpimo mogućnosti medikamentozne terapije, ali danas, sa razvojem savremenih tehnologija poput PFA, sve češće razmišljamo o ranijoj ablaciji. Ova metoda je specifičnija i preciznija, a neželjena dejstva su rjeđa i blaža, zbog čega ablacija postaje sve prihvatljivija opcija i u ranijim fazama bolesti“, ističe dr Đurić.
Prednosti PFA u odnosu na druge vrste ablacije su mnogobrojne, ističe prof. dr Lazar Angelkov.
„Dosadašnje studije su jasno pokazale da je efikasnost PFA za 10%, veća u odnosu na ostale tehnologije kao što je radiofrekventna ablacija i kao što je krioablacija. U odnosu na bezbednost pacijenta također je značajno manji broj komplikacija i omogućava da agresivnije primenite tu energiju. Oporavak pacijenta je veoma brz. Jedan dan se uradi atrijalna fibrilacija i sledeći dan bolesnici bez komplikacija idu kući. Mi se dičimo da mnogi evropski centri još nemaju ovaj tip ili način lečenja atrijalne fiblacije, tako da smo ponosni u svakom pogledu” navodi prof. Angelkov.
Pulse day– dan posvećen srčanim aritmijama pokrenulo je European Heart Rhythm Association zajedno sa drugim svjetskim udruženjima za srčani ritam, s ciljem podizanja svijesti o važnosti jednostavne, ali potencijalno životno važne navike – provjere pulsa. Datum 1. mart simbolično predstavlja „prvi treći“, jer se procjenjuje da je približno trećina populacije u riziku od razvoja ove aritmije tokom života.
Provjera pulsa traje svega desetak sekundi. Dovoljno je staviti prste na ručni zglob ili na vrat i obratiti pažnju na ritam. Ukoliko je puls pravilan, vjerovatno nema atrijalne fibrilacije u tom trenutku. Ako se primijeti nepravilnost, potrebno je javiti se ljekaru i uraditi EKG. Važno je naglasiti da nije dovoljno puls provjeriti samo jednom, jer atrijalna fibrilacija često počinje kratkim, povremenim epizodama koje s vremenom mogu postati duže i preći u trajno stanje, poručuju kardiolozi iz bijeljinske bolnice.
Ljekari navode da okidači za epizodu mogu biti stres, nespavanje, prekomjeran unos kafe, energetskih pića, cigareta ili alkohola. Kod nekih osoba aritmija se može javiti nakon obilnog obroka ili većeg unosa alkohola, čak i ako ranije nisu imali izražene srčane tegobe.
Obilježavanje Pulse day-a nosi dvostruku poruku iz Bolnice „Sveti Vračevi” – briga o sopstvenom zdravlju počinje jednostavnom provjerom pulsa, ali u slučaju potrebe, savremena i bezbjedna terapija danas je dostupna i u Bijeljini.





(Bijeljinska bolnica)




