Danas je Aranđelovdan: Jednu stvar mnogi rade pogrešno, a evo šta treba da znate o običajima

Slušaj vest
Aranđelovdan je posvećen Svetom arhangelu Mihailu, predvodniku nebeske vojske anđela i simbolu borbe dobra protiv zla. U pravoslavnoj tradiciji poštuje se kao čuvar vjere i zaštitnik ljudi.
Na ikonama i freskama najčešće je prikazan kao nebeski ratnik, u vojničkoj opremi, sa mačem ili kopljem u ruci, dok se pod njegovim nogama nalazi pobijeđeni zli duh.
Sveti arhangel Mihailo – zaštitnik vjere i naroda
Poštovanje Svetog arhangela Mihaila među hrišćanima razvijalo se još u prvim vijekovima hrišćanstva, a jedno od ranih središta njegovog kulta bila je Frigija, odakle se proširilo i na druge krajeve.
Arhangel Mihailo zauzima posebno mjesto i u srpskoj duhovnoj tradiciji. Poštovan je kao zaštitnik dinastije Nemanjića, a Aranđelovdan je i slava Saborne crkve u Beogradu.
Prema crkvenom predanju, arhangel Mihailo predvodi nebeske sile u borbi protiv zla, zbog čega ga vjernici poštuju kao simbol pravednosti, snage i zaštite.
Druga najrasprostranjenija krsna slava kod Srba
Aranđelovdan se, prema rasprostranjenom navođenju, smatra drugom najčešćom krsnom slavom kod Srba, odmah poslije Nikoljdana.
Vjernici se Svetom arhangelu Mihailu molitveno obraćaju za zaštitu, zdravlje, napredak i snagu u teškim životnim trenucima.
U narodu postoji vjerovanje da arhangel Mihailo obilazi svijet prerušen u prosjaka, ispitujući ljudsku dobrotu, pomažući nevoljnicima i usmjeravajući one koji su zalutali na pravi put.
U pojedinim krajevima poštuje se i kao zaštitnik stočara, a za ovaj praznik vezuju se i brojna narodna vjerovanja o vremenskim prilikama.
Tako se u narodu govori: „Kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, takvo će biti tokom cijele zime i proljeća“.
Velika zabluda: Da li se za Aranđelovdan priprema slavsko žito?
Jedna od najčešćih zabluda u vezi sa Aranđelovdanom jeste vjerovanje da se za ovu slavu ne priprema žito, uz obrazloženje da je arhangel Mihailo „živi svetitelj“.
Međutim, prema crkvenom učenju, slavsko žito, odnosno koljivo, treba pripremati i za Aranđelovdan, kao i za druge krsne slave.
Žito se prinosi u slavu Božju i čast svetitelja koji se proslavlja, a istovremeno podsjeća na vaskrsenje i vječni život. Uz njega se molitveno pominju i preminuli preci.
Zbog toga nema crkvenog opravdanja za izostavljanje slavskog žita na Aranđelovdan.
U središtu slavskog obreda nalaze se slavski kolač, žito i slavska svijeća, uz ikonu svetitelja, tamjan i vino.
Svaki od ovih elemenata ima posebnu simboliku. Žito predstavlja vaskrsenje i vječni život, slavski kolač zajedništvo i blagodarnost Bogu, dok svijeća simbolizuje svjetlost vjere. Tamjan se koristi prilikom molitve, a vino ima posebno mjesto u obredu blagosiljanja i prelivanja slavskog kolača i žita.
Šta treba, a šta ne treba raditi na Aranđelovdan?
Budući da je Aranđelovdan u crkvenom kalendaru označen crvenim slovom, vjernici ovaj dan posvećuju molitvi, odlasku u hram, porodici i zajedništvu.
Prema narodnoj tradiciji, na velike praznike treba izbjegavati teške i nepotrebne poslove, svađe, ružne riječi i sve što narušava mir u domu.
Poseban značaj pridaje se gostoprimstvu, praštanju, poštovanju bližnjih i pomaganju onima kojima je pomoć potrebna.
Ipak, Crkva ne uči da je svaki rad na praznik zabranjen, već naglašava da svakodnevne obaveze ne treba da potisnu molitvu i duhovni smisao praznika.
Krsna slava nije prilika za razmetanje bogatstvom i nadmetanje u pripremanju trpeze, već dan blagodarnosti Bogu i okupljanja porodice, rodbine i prijatelja.
Zato se od domaćina očekuje da goste dočeka s pažnjom, mirom i poštovanjem, bez obzira na to koliko je slavska trpeza bogata.
Ove godine slavska trpeza je mrsna
Aranđelovdan ove godine pada u subotu, 21. novembra, pa je slavska trpeza mrsna.
To znači da domaćini mogu pripremati jela od mesa, mliječnih proizvoda i drugih namirnica koje nisu posne.
Međutim, ukoliko krsna slava pada u srijedu ili petak, kada je propisan post, slavska trpeza treba da bude posna, osim ako crkveni kalendar predviđa razrješenje posta.
Ipak, suština krsne slave nije u količini hrane i pića, već u molitvi, blagodarnosti i okupljanju najbližih oko slavskog kolača.
(GLAS SRPSKE)
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:
Preporučeno
Dodaj komentar
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove portala Moja Bijeljina.









