Vršnjačko nasilje se može desiti bilo kome, u bilo kom uzrastu, a obuhvata mnogo različitih stvari. Nasilje među vršnjacima ostavlja negativne posljedice na djecu koja trpe nasilje, ali i na djecu koja se ponašaju nasilno, a takođe i na djecu koja to nasilje posmatraju. U nastavku vam donosimo informacije kako da prepoznate vršnjačko nasilje te kome se možete obratiti u takvoj situaciji.
Šta je vršnjačko nasilje?
Postoje različiti oblici nasilja od strane vršnjaka, koji ostavljaju fizičke i psihičke posljedice na djecu koja su mu izložena. Nasilje među vršnjacima se može podijeliti na dva glavna oblika, i to fizičko i verbalno.
Fizičko nasilje predstavlja namjeran fizički napad u bilo kojem obliku, kao što je udaranje, guranje, gađanje, šamaranje, čupanje, napad različitim predmetima i slično.
S druge strane, verbalno nasilje predstavlja najčešći oblik vršnjačkog nasilja, a podrazumijeva ponavljanje negativnih postupaka od strane jednog djeteta ili više djece, poput ogovaranja, nazivanja pogrdnim imenima, ismijavanja, zastrašivanja, izrugivanja, namjernog zanemarivanja, širenja glasina s ciljem izolacije djeteta od ostalih učenika itd.
Mladi ljudi su takvu vrstu maltretiranja opisali kao:
*nazivanje pogrdnim imenima
*ponižavanje
*zadirkivanje
*guranje ili izdvajanje
*oduzimanje novca i ostalih stvari koje posjeduješ
*širenje glasina o tebi
*ignorisanje i zlostavljanje
*udaranje, šutanje ili fizičko povređivanje
*prijetnje ili zastrašivanje
Na ovom LINKU možete pročitati dodatne informacije o tome šta je vršnjačko nasilje, kako ga prepoznati te kome se obratiti.
Kome se obratiti u slučaju vršnjačkog nasilja?
Vršnjačko nasilje ostavlja psihološke poteškoće na djecu koja su izložena nasilju, pa ona postaju plašljiva, ne žele ići u školu, tužna su, nisu raspoložena za druženje, osjećaju ljutnju i samosažaljenje. Prema navodima psihologa, kod djece koja su dugotrajno izložena vršnjačkom nasilju mogu se pojaviti i simptomi panike i anksioznosti.
Za početak, djeca koja su izložena vršnjačkom nasilju mogu to reći, odnosno obratiti se svojim prijateljima. Prijatelji mogu pružiti podršku, te skrenuti misli s toga i podržati svog prijatelja kada se odluči da to kaže nekoj odrasloj osobi. Naravno, među prvima kojima se treba obratiti su roditelji ili staratelji, a koji će biti podrška u takvoj situaciji.
Sljedeći korak je da se djeca obrate nastavnicima ili profesorima, jer je njihova obaveza u školi da brinu o učenicima. Djeca koja trpe nasilje mogu se obratiti razrednom starješini, te im reći šta se događa i zatražiti zaštitu i podršku. Takođe je bitno da se obrate psihologu ili pedagogu u školi.
Pozvati “Plavi telefon”
Djeca koja trpe neku vrstu nasilja mogu nazvati besplatan “Plavi telefon” na broj 080 05 03 05, i to svakim radnim danom od devet do 17 časova ili putem maila koji se nalazi na web stranici. Savjetnici “Plavog telefona” su tu da saslušaju i pomognu da djeca zajedno s njima pronađu načine kako bi se maltretiranje zaustavilo. Putem “Plavog telefona” može se prijaviti maltretiranje, a da pri tome dijete ne mora reći svoje ime niti svoje podatke.
Povratak kući uz nečiju pratnju
Ako se maltretiranje dešava na putu do kuće, to je vjerovatno veoma teško izbjeći. U takvoj situaciji bi moglo biti od pomoći da se djeca koja trpe nasilje vraćaju kući s nekim ili da promijene put kojim obično idu.
Blokirati onog ko uznemirava i maltretira
Većina telefona danas ima opciju blokiranja brojeva, a takođe, na većini društvenih mreža postoji opcija blokiranja, brisanja ili uklanjanja iz prijatelja druge korisnike. Tako je moguće da djeca spriječe vršnjake koji ih maltretiraju da ih kontaktiraju, što bi moglo da pomogne da se osjećaju manje uznemireno i zabrinuto.
(Nezavisne)
