Vjernici Srpske pravoslavne crkve danas proslavljaju praznik posvećen rođenju Presvete Bogorodice, jedan od najvećih ženskih praznika – Malu Gospojinu.
U narodu se praznuje pod nazivom Mala Gospojina, Mala Gospođa, ili Mala Bogorodica.
Presveta Bogorodica je rođena u Nazaretu, od ostarjelih i pravednih roditelja Joakima i Ane. Po ocu i njegovim precima, bila je od carskog roda Davidovog, a po majci i njenim precima, od roda prvosvešteničkog.
Dali su joj ime Marija i zavjetovali se da će ona služiti Gospodu. Djeva Marija, plod molitvi svojih roditelja, odvedena je u hram kada je imala tri godine, sa 14 godina se vratila u Nazaret gde joj je, kako uči hrišćanstvo, saopštena blagovijest da će roditi Sina Božijeg.
Na ikoni se događaj rođenja Svete Djeve Marije predstavlja tako da majka Ana leži na postelji, novorođena Marija u kolijevci, a okruženi su mnogim srodnicima.
Djeva Marija doživjeće najveće radosti i najveće boli, sve dok i sama, poslije isteka zemaljskih dana, nije otišla u vječnu svjetlost i slavu.
Ona je i danas zastupnica ljudi pred Tvorcem, kojoj se upućuju najtoplije molitve.
Pred njenim čudotvornim ikonama dešavaju se iscjeljenja, a ljudi u nevolji dobijaju pomoć.
Na Malu Gospojinu, isto kao i na Veliku Gospojinu, prema narodnom verovanju, postoje i određeni običaji i zabrane.
Jesenje svadbe počinjale su od Male Gospojine. U privrednom životu, Mala Gospojina je označavala vrijeme kada se počinjalo sa oranjem i sjetvom ozimih usjeva. U to vrijeme,priređivane su i razne stočarske svečanosti.
Vjeruje se da će jesen i zima biti blagi, bez mnogo hladnih dana, ako na taj praznik bude vedro bez oblaka i ako se vidi sunce veći dio dana.
Žene na ovaj dan ne bi trebalo da spremaju kuću, peru veš i obavljaju druge slične poslove.
Postoji vjerovanje da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se rade rukama.
Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, kao i da jaja iz toga perioda mogu cijelu godinu da ostanu svejža pa se zato ostavljaju za nasad, a pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje.
Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju krsnu slavu.
Ovaj dan dobar je za svadbe i vjeridbe. U mnogim naseljima održavaju se sabori, zavjetine, preslave, molitve i litije.
(GlasSrpske)
