Jačanje sestrinstva je od izuzetnog značaja za korisnike zdravstvenih usluga, kako one koji se liječe u bolnici, tako i u drugim zdravstvenim ustanovama, izjavio je profesor dr Zlatko Maksimović, direktor bijeljinske bolnice na prvom sastanku Upravnog odbora povodom početka realizacije treće faze projekta
“Jačanje sestrinstva u Bosni i Hercegovini”, na kojem su učestvovali predstavnici republičkog i federalnog ministarstva zdravlja, Vlade Brčko distrikta, švajcarske ambasade u BiH, Fondacije Fami i Univerzitetske bolnice u Ženevi.
“Vjerujem da ćemo zajedno učiniti više na očuvanju zdravlja naših sugrađana, te da ćemo u narednom periodu još više poboljšati zdravstvene usluge, kako u bijeljinskoj bolnici, tako i u drugim zdravstvenim ustanovama”, istakao je profesor dr Zlatko Maksimović.
Loran Rudan, šef zdravstvenog sektora i regionalni savjetnik za nacionalnu inkluziju pri Ambasadi Švajcarske u BiH, podsjetio je da Vlada Švajcarske već dvadeset godina investira u zdravstvene sisteme u BiH.
“To je zato što vjerujemo da ulaganje u pristup zdravstvenim ustanovama predstavlja jedan od ključnih elemenata društvenog razvoja.
Naš cilj je da se unaprijedi kvalitet, ali i pristup zravstvenim ustanovama, posebno za ranjive, socijalno isključene i siromašne grupe stanovništva. Što se tiče naše podrške zdravstvenom sistemu, jačanje sestrinstva je jedan od ključnih elemenata tog sistema. Često se medicinske sestre i tehničari posmatraju samo kao asistenti ljekara i ne prepoznaju se kao posebna profesija koja treba da bude komplementarna sa ljekarskom profesijom. S obzirom na to da medicinske sestre i tehničari predstavljaju više od polovine zdravstvenih radnika, neiskorištavanje njihovog potencijala, ustvari, predstavlja značajan gubitak resursa. Za ulaganje i unapređenje medicinskih usluga izuzetno je važno da su medicinske sestre dobro edukovane i obrazovane, te da njihova profesija bude bolje priznata i prepoznata kao takva”, istakao je Loran Rudan, istakavši da je bitan dio ovog projekta usmjeren na polivalentnu patronažu, odnosno na usluge koje medicinske sestre i tehničari pružaju tokom kućnih posjeta pacijentima koji nisu u stanju da sami dođu do zdravstvene ustanove.
“To je izuzetno važno da bi se došlo i do socijalno isključenih i ranjivih grupa stanovništva. Projekat je podržao razvoj sestrinstva i zdravstvene njege u zajednici u 22 doma zdravlja, dok će u ovoj fazi biti obuhvaćeno 55 zdravstvenih ustanova. Do sada je pristup sestrinstva u zajednici omogućen za milion stanovnika, dok je usluge sestrinstva u zajednici dobilo oko 140.000 osoba koje pripadaju ranjivim grupama stanovništva. Ostaje još puno toga da se uradi po pitanju reforme zdravstva u BiH,a Švajcarska će podržavati ovaj projekat i u narednom periodu. Vrijednost projekta je 11 miliona KM”, istakao je Loran Rudan.
Marina Bera, v.d. ministra zdravstva u FBiH zahvalila se tom prilikom Švajcarskoj vladi, kao najvećem donatora u sektoru zdravstva u BiH.
“Prepoznali su osjetljive stvari u zdravstvu, kao što je razvoj sestrinstva, a moram pomenuti i projekat mentalnog zdravlja. Razvoj sestrinstva podrazumijeva kompletnu reformu u zdravstvu, s jedne strane jer su medicinske sestre tehničari najbrojniji u zdravstvenom sistemu, a s druge strane jer su kontakti medicinskih sestara i tehničara s pacijentom od izuzetne važnosti. Ovo je posebno regulisana profesija, kao što je ljekarska, stomatološka ili farmaceutska. Za sve je potrebno vrijeme, puno truda i rada da bismo ostvarili željeni rezultat. U narednom periodu želimo više raditi na jačanju patronažnih službi”, istakla je Marina Bera.
Doktor Milan Latinović, pomoćnik ministra u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske izjavio je da sestrinstvo dobija svoje zasluženo mjesto u zdravstvenim sistemima, jer medicinske sestre i tehničari rade odgovoran i težak posao, što podrazumijeva i etičnost, znanje i sposobnost.
“U zakonskoj legislativi jasno smo uokvirili sestrinsku profesiju kroz izradu podzakonskih akata. Stvorili smo prostor za unapređenje sposobnosti rada medicnskih sestara. Na primarnom nivou zdravstvene zaštite, u domovima zdravlja opremamo sestrinske sobe, odnosno sestrinske ambulante, s akcentom na kućne posjete. Osnovni cilj je da unaprijedimo zdravstveni sistem koji će efikasno brinuti o zdravlju građana u Republici Srpskoj”, naglasio je doktor Latinović.
Goran Čerkez, pomoćnik ministra i koordinator Projekta jačanja sestrinstva u BiH ispred federalnog ministarstva zdravstva rekao je da je bijeljisnka bolnica najbolji primjer unapređenja sestrinske profesije.
“U bijeljinskoj bolnici se vide rezultati prethodne dvije faze projekta jačanja sestrinstva, gdje su u velikoj mjeri primjenjene standardne operativne procedure i gdje se vidi nova uloga medicinske sestre kao ravnopravnog člana tima. Danas smo imali priliku da vidimo jednu od najboljih bolnica u BiH, sigurno u Republici Srpskoj, u kojoj je prisutna dobru organizaciju, izražena briga o razvoju ljudskih resusrsa, kroz ulaganje u edukaciju”, rekao je Čerkez. On je dodao da se neće stati sa razvojem sestrinstva jer, kako je rekao “to je profesija koja će narednih desetak godina zasluživati veliku pažnju, upravo zbog potrebe za većim brojem radnika ove profesije”.
