Da bismo se prilagodili godišnjem dobu i da bismo uskladili organizam s vanjskim promjenama, pomjeranje sata dvaput godišnje čini se kao dobra ideja
Međutim, stručnjaci koji se bave zdravstvenim faktorima spavanja nisu toliko sigurni da je to najbolji razlog pomicanja sata ističući razne zdravstvene posljedice kao glavni problem ove prakse.
Imajući na umu probleme koji se mogu pojaviti zbog pomjeranja sata, organizam je moguće pripremiti da što manje osjeti razliku koja će se dogoditi.
Usklađivanje unutrašnjeg ritma spavanja s vanjskim svjetlosnim faktorima je proces koji uveliko zavisi od naših dnevnih životnih navika i načina života.
Raniji odlazak na spavanje i postepeno ranije buđenje takođe mogu olakšati prijelaz na zimsko računanje vremena i tako prilagoditi prirodni unutrašnji ciklus spavanja i budnosti.
Za sve one koji osjećaju da ih promjena vremena značajnije pogađa, preporučuje se izbjegavanje vožnje rano ujutro, kako bi se smanjio broj saobraćajnih nesreća, i korištenje javnog prevoza.
Prilagođavanje rasporeda spavanja nekoliko dana ranije i provođenje jutarnjih razdoblja na otvorenom, kako bi se nadoknadila dnevna svjetlost, su samo neki od načina kojima se mogu nadoknaditi gubici u kasnim popodnevnim satima zbog ranijih zalazaka sunca.
Takođe je preporuka izbjegavanje kofeinskih napitaka najmanje 6 do 8 sati prije odlaska na spavanje, kao i smanjenje provođenja vremena ispred ekrana minimalno 2 do 3 sata prije odlaska na spavanje.
Fizička aktivnost je takođe veliki benefit za ovakve promjene.
Redovna fizička aktivnost snažno djeluje protiv depresivnih raspoloženja, a svakodnevno kretanje (barem 30 minuta dnevno) je već dovoljno da se osjeti značajna razlika.
(N1)
