Romi danas proslavljaju Đurđevdan, svoj najveći praznik, kojim se slavi dolazak proljeća.
Kuće se kite vrbom i zelenilom. Pletu se vijenci od bilja i lijeskovog pruća koji se bacaju na kućni krov ili nakače za kapiju i stajska vrata.
Mnogi do ovog proljećnog praznika ne jedu ovčije mlijeko i janjeće meso, a do Đurđevdana ne spavaju u prirodi. Pored toga, mnogi ne muzu koze i ovce do tog dana i na Đurđevdan prvi put pomuzu svu sitnu stoku i prave sir, čija se prva grudva nosi svešteniku da je blagoslovi.
Ako je na Đurđevdan vedro, vjeruje se, biće rodna godina. Ako tada i sutradan pada kiša, ljeto će biti sušno. Pada li kiša na treći dan, dakle na dan svetog Marka, ljeto će biti kišovito.
O narodnim vjerovanjima na Fejsbuku se osvrnuo i meteorolog Nedim Sladić, prenosi Avaz.
– Vjeruje se da ako je na Hidrlez ili Đurđevdan vedro, biće plodna godina, a ako na ovaj praznik pada kiša, biće suša. Takođe, u narodu je utemeljena i iduća izreka: “Bog da te sačuva vedra Božića, a oblačna Rozi-Hidra/Hidrleza, tj. Đurđevdana”. Kao za inat, Đurđevdan će biti pretežno oblačan s lokalnim pljuskovima. Za kraj, šlag na tortu – trenutne sezonske prognoze za ljeto potenciraju oboje – i vrelinu i sušu u našem regionu.
(SrpskaInfo)
